Retiru dahaat Governu Konstitusionál VIII nian

Kua. 21 outubru 2020, 17:36h
IMG_0281

Membru Governu Konstitusionál VIII, hala’o retiru ida iha loron 21 fulan-outubru tinan 2020, iha auditóriu Ministériu Finansas nian, kona-ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2021.

Iha enkontru ne’e, analiza alterasaun prinsipál metodolójika nian sira ne’ebé aplika ba OJE 2021, liuliu kona-ba orsamentasaun husi programa sira, iha ne’ebé foin ba dahuluk despeza Orsamentu Jerál Estadu nian hotu tenke aprezenta no espesifika liu hosi programa sira, aleinde utiliza ona klasifikasaun sira orgánika no ekonómika nian.

Forma foun kona-ba aprezentasaun ne’e bele transmite liután informasaun ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé loloos kona-ba objetivu sira husi dotasaun orsamentál nian sira, hamutuk ho informasaun kona-ba autór despeza nian (klasifikasaun orgánika) no tipu despeza (klasifikasaun ekonómika).

 Modelu orsamentasaun liu hosi programa sira ho objetivu atu aumenta transparénsia, favorese definisaun ba prioridade despeza sira nian no kontribui ba responsabilidade no kontrolu ne’ebé boot liu. Programa sira ne’ebé planeia hodi atinje rezultadu espesífiku ida iha prazu médiu no prazu naruk (tinan 3-5) no reflete prestasaun servisu sira, ne’ebé iha ona ligasaun ba Programa no Prioridade sira Governu nian, ba objetivu sira husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) no ba Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) nian.

Programa ida-idak tenke iha indikadór ida rezultadu nian no planu sira ba ninia ezekusaun. Kada programa kompostu husi subprograma, ho rezultadu sira ba kurtu prazu no ba kada subprograma iha atividade sira ne’ebé mak sei realiza kada tinan hodi prodús rezultadu imediatu sira.

Vantajen prinsipál sira husi orsamentasaun hosi programa sira mak aumentu responsabilidade nian, ho konsiénsia ba objetivu sira ne’ebé tenke alkansa no koñesimentu ba rekursu nesesáriu sira atu koloka hodi hetan rezultadu, aumentu ba efisiénsia no efikásia, bainhira programa foka liu ba rezultadu no fundu sira aloka   atu atinje ba objetivu konkretu no kuantifikavel sira, hodi hamenus kustu ne’ebé mak la nesesáriu no aumentu ba transparénsia, bele permite ba Parlamentu no ba sidadaun sira ein jerál, halo avaliasaun ida objetiva no efetiva husi rezultadu sira kona-ba uzu rekursus públikus.

Orsamentasaun hosi programa sira permite rasionalizasaun rekursus públikus nian ida ne’ebé boot liu ho korrelasaun ida ne’ebé direta entre atribuisaun husi fundu sira ba despeza no planeamentu ida determinadu ba nia atividade sira, atu nune’e rekursu hirak ne’e bele efetua ho objetivu atu kumpre asaun  sira ne’ebé determina no espesífika loloos, atu nune’e avaliasaun ba rezultadu sira bele efetiva ho karater objetivu, atu bele realiza mudansa boot ne’ebé prodús impaktu ida reál iha moris di’ak populasaun nian.

   Ba leten