Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-outubru tinan 2020

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-outubru tinan 2020

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no delibera atu propoin ba Sua Exelénsia, Señór Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, renovasaun estadu emerjénsia, ba loron tolunulu. Hodi atende ba evolusaun preokupante sira husi situasaun epidemiolójika no proliferasaun ba kazu sira ne’ebé mak rejista ona  husi kontájiu COVID-19 nian, iha nivel rejionál, no mós iha nivel mundiál, atu evita no neutraliza risku sira husi propagasaun SARS-CoV-2, atu nune’e bele proteje saúde públika no iha kbiit atu hatán ba Sistema Nasionál Saúde, Governu propoin ba Señór Prezidente Repúblika katak, ho estensaun husi deklarasaun kona-ba estadu emerjénsia, permite atu suspende ka restrinje direitu sira kona-ba sirkulasaun internasionál, sirkulasaun no fiksasaun rezidénsia no rezisténsia.

Aprova mós projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa, kona-ba Rejime Jurídiku Asosiasoins Públikas Profisionais. Ho diploma ida ne’e, Governu propoin ba Parlamentu Nasionál atu atribui ba ordenamentu jurídiku Timor-Leste nian kuadru legál ida ne’ebé hakle’an prinsípiu importante sira ne’ebé tenke observa iha kriasaun futura orden profisionál no kámara profisionál nian sira. Ho rejime jurídiku ne’e atu asegura katak profisaun sira ne’ebé, husi ninia espesiál interese públiku, tenke sai nu’udar objetu regulasaun nian,  ka, iha kuadru legál ida nia-laran ne’ebé respeita ba ninia autonomia, maibé mós permite ninia dezenvolvimentu, hodi hakruk ba Konstituisaun no ba soberania nasionál, no ne’ebé maka kontribui hodi reforsa konfiansa iha kualidade téknika no étika husi profisionál sira Timor-Leste nian.

Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Justisa, kona-ba kriasaun Orden Advogadu Timor-Leste (OATL) no aprovasaun ba ninia estatutu. OATL ne’e sei hanesan asosiasaun públika ne’ebé reprezenta advogadu sira no advogadu estajiáriu sira Timor-Leste nian, ho personalidade jurídika no sei la sujeita ba podér sira orientasaun nian husi órgaun sira Estadu nian ka kualkér pesoál koletiva públika ka privada, ne’ebé mak independente no autónoma iha realizasaun ba ninia objetivu sira. Ministru Justisa mak ezerse podér sira, ba tutela legalidade nian kona-ba OATL ne’ebé prevee iha rejime jurídiku asosiasaun públika profisionál sira. Husi atribuisaun oin-oin OATL nian, inklui responsabilidade husi atribuisaun ba títulu profisionál advogadu no advogadu estajiáriu nian, nune’e mós regulamenta ezersísiu ba ninia profisaun. OATL sei kumpre atu defende direitu no interese husi ninia membru sira, promove formasaun, atualizasaun no aperfeisoamentu profisionál no kontribui ba interkámbiu, kolaborasaun no kooperasaun ho instituisaun sira ne’ebé hanesan.

Konsellu Ministru aprova ona, projetu Dekretu Lei, ho alterasaun sira, ne’ebé aprezenta husi Ministru Petróleu no Minerais, Victor da Conceição Soares, kona-ba alterasaun dahuluk ba Orgánika Ministériu Petróleu no Minerais nian. Projetu Dekretu-Lei ne’e kria Diresaun Nasionál Polítika, Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun. Ho alterasaun ne’e, Prezidente sira husi Instituisaun autónoma sira ne’ebé tutela husi Ministériu Petróleu no Minerais – TIMOR GAP, ANPM no IPG, IP - integra mós ba Konsellu Konsultivu.

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José Fonseca Monteiro de Jesus, aprezenta ona projetu Deliberasaun nian, ne’ebé mak aprova ona husi Konsellu Ministrus, kona-ba projetu kontra violénsia bazeia ba iha jéneru “Preventing and Responding to Gender-Based Violence in Timor-Leste” (Prevene no fó Resposta ba Violénsia Bazeia iha Jéneru  iha Timor-Leste). Projetu ne’e atu kontribui ba prevensaun violénsia  bazeia ba iha jéneru no disponibilidade rekursu sira ne’ebé sufisiente, destinadu ba implementasaun no monitorizasaun lejizlasaun no polítika sira kona-ba violénsia bazeia iha jéneru iha espasu públiku sira, ho atensaun espesiál ba feto sira ne’ebé iha situasaun vulnerabilidade boot liu hodi konsidera ninia kondisaun fízika no mentál no ba feto sira hela iha área hirak ne’ebé mak iha risku boot ba dezastres naturais. Projetu ne’e iha durasaun fulan 48 no orsamentu ida totál dolar amerikanu hamutuk millaun 7,7 sei implementa husi UN Women Timor-Leste, iha koordenasaun ho Sekretaria Estadu ba Igualdade Jéneru no Inkluzaun, iha parseria ho ajénsia Nasoins Unidas nian sira seluk no iha kooperasaun ho Ministériu no instituisaun públika sira seluk ne’ebé relevante, nune’e mós organizasaun sira sosiedade sivíl nian. Projetu ne’e, integra iha ámbitu Planu Asaun Nasionál nian kona-ba violénsia bazeia ba jéneru, iha potensiál atu reforsa implementasaun planu multisektorál sira ne’ebé dezenvolve no lidera husi Governu.

Ikusliu, Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, aprezenta opsaun polítiku-lejizlativa sira ne’ebé submete ba projetu Rezolusaun Governu nian kona-ba ezekusaun estratéjia desentralizasaun administrativa nian no instalasaun husi órgaun reprezentativu nian sira Podér Lokál nian. Nune’e to’o iha mandatu ikus Governu Konstitusionál VIII nian, bele alkansa Administrasaun ida ka Autoridade Munisipál ho estatutu pesoa koletiva públika baze institusionál nian, no autarkia lokál, atu redefine asaun balu no rezultadu projetadu sira, ne’ebé daudaun iha estratéjia desentralizasaun administrativa nian, no mós estabelese prazu foun sira, iha funsaun viabilidade no kapasidade ezekusaun asaun sira ne’e nian. REMATA

   Ba leten