Governu aprova medida sira ba prazu badak ba mitigasaun husi impaktu COVID-19 nian ba ekonomia nasionál

Kua. 29 jullu 2020, 17:16h
Posse Dr. Rui

Konsellu Ministrus aprova ona ohin, loron 29 fulan-jullu tinan 2020, pakote ida husi medida haat ba prazu badak ba mitigasaun impaktu husi krize ekonómika ne’ebé rezulta husi pandemia COVID-19, ne’ebé propoin husi Komisaun ba Elaborasaun Planu Rekuperasaun Ekonómika, ne’ebé lidera husi eis-Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.

Maske medida sira ne’ebé Governu adota ona durante vijénsia Estadu Emerjénsia nian kontribui ona hodi asegura postu serbisu no tulun empreza sira, nune’e mós atu mantein nivel konsumu traballadór no família sira-nian, sei presiza mantein ka kria tan medida foun balun iha tinan 2020, ne’ebé permite hodi tulun hatán ba nesesidade bázika sidadaun sira-nian, mantein númeru postu serbisu nian ne’ebé boot liután no nune’e, rendimentu sira ne’ebé hetan husi ne’ebá, apoia traballadór independente sira no traballadór sira hotu ne’ebé pertense ba setór ne’ebé baibain hanaran setór informál, tantu ba sira-nia natureza vínkulu laborál nian ne’ebé la klaru, ka tanba faktu katak sira la fó kontribuisaun ba sistema seguransa sosiál nian no ikus liu mantein nafatin númeru empreza sira iha merkadu.

Medida dahuluk husi medida sira ne’ebé sei adota mak atribuisaun “cesta básica”, ida-ne’ebé kontein produtu ai-han nian, ne’ebé oferese nutriente sira nee’ebé presiza, nune’e mós produtu limpeza no ijiene nian, ba família hotu-hotu iha país nia laran. Objetivu prinsipál husi medida ida-ne’e mak atu apoia família sira hodi hatán ba sira-nia nesesidade bázika, no hodi kontribui kombate hamlaha no vulnerabilidade boot sira ne’ebé eziste iha rejiaun balun iha país ne’e, ne’ebé kiak no izoladu liu, aleinde objetivu ne’ebé realiza ho apoiu ba agrikultór, produtór no komersiante lokál sira, atu nune’e bele insentiva mós oferta lokál no sirkulasaun produsaun nian liuhusi fa’an produtu sira.

Medida daruak maka kriasaun subsídiu osan fulafulan ba entidade empregadora sira atu sira hahú fila-fali atividade regulár no liuliu empreza sira ne’ebé ninia atividade ne’e iha relasaun no dependente liu ba turizmu, hanesan setór oteleiru, ajénsia viajen nian sira no kompañia aérea nian sira, ho objetivu atu tulun retoma fali ekonomia, hodi ajuda sira suporta kustu fiksu sira, liuliu, ho saláriu, renda no impostu ka buat seluk tan no halo investimentu ki’ik sira ne’ebé nesesáriu ba sira-nia atividade. Valór husi subsídiu ne’e sei kalkula ho konsiderasaun ba lakon volume negósiu no númeru traballadór sira nian.

Medida ne’ebé uluk adota ona, ne’ebé relasiona ho dispensa ba pagamentu parsela taxa Kontributivu nian ba seguransa sosiál ne’ebé entidade empregadora sira tenke selu, sei aumenta no reformula, atu nune’e bele aplika durante fulan neen tuirmai, hodi aumenta likidés empregadór sira nian, ho eliminasaun temporáriu ba kustu sira ho kontribuisaun sira ne’e.

Haree ba situasaun ne’ebé la klaru husi traballadór independente sira no traballadór sira-ne’ebé tama iha setór informál, medida dahaat ne’e realiza liuhusi konsesaun subsídiu estraordináriu, ekivalente ho 60% husi valór insidénsia ba eskalaun dahuluk husi adezaun fakultativa, ne’ebé ekivale ho valór líkidu dolar amerikanu hamutuk 33,60, ba traballadór sira-ne’e, ho kondisaun katak sira halo ona rejistu hanesan kontribuinte ba sistema seguransa sosiál nian, entre fulan-jullu no fulan-setembru tinan 2020, no selu nafatin sira-nia kontribuisaun durante pelumenus fulan tolu tan, hafoin subsídiu ne’e remata, katak to’o fulan-marsu tinan 2021, ho objetivu atu tulun traballadór sira ne’ebé iha situasaun laiha liu protesaun sosiál.

Aleinde medida lubun ida ne’e, iha tempu badak Komisaun ne’e sei aprezenta sira-nia rekomendasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba medida sira ne’ebé atu aprova no implementa iha tinan 2021, ho objetivu atu rekupera ekonomia nasionál.

Hafoin faze estabilizasaun ekonomia nian, ne’ebé hahú tiha ona durante estadu emerjénsia nian no faze rekuperasaun ekonómika nian, prevee katak hahú tinan 2022 faze kreximentu ekonómiku hahú la’o ona.

   Ba leten