Debate iha Parlamentu Nasionál ho Governu kona-ba aplikasaun husi deklarasaun estadu emerjénsia

Ter. 28 jullu 2020, 18:23h
115782596_143688674039106_2348702889207894842_o

Governu aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál, iha loron 28 fulan-jullu tinan 2020, relatóriu kona-ba “Estratéjia Boot Kombate ba SARS-COV-2 (COVID-19) nian iha Timor-Leste”, ne’ebé relata atividade sira prevensaun no kombate ba Koronavírus foun nian, durante iha aplikasaun husi deklarasaun estadu emerjénsia.

Timor-Leste rejista ona kazu pozitivu dahuluk husi koronavírus foun nian iha loron 21 fulan-marsu tinan 2020, ne’ebé rejista kazu infetadu ho KOVID-19 nian hamutuk 24, husi kazu hirak-ne’e rekupera hotu ona no hahú iha loron 15 fulan-maiu la iha kazu pozitivu ne’ebé rejista iha territóriu nasionál.

Estadu emerjénsia ne’e hahú iha loron 28 fulan-marsu tinan 2020, ne’ebé renova ona ba bala rua, husi loron 30, no remata ona iha loron 26 fulan-juñu liubá.

Durante vijénsia husi estadu emerjénsia ne’e aprova ona medida konjuntu ida ho objetivu atu prevene KOVID-19, kontein pandemia, salva vida no asegura subsisténsia husi kadeia abastesimentu beins no servisu esensiál sira ba populasaun, maski sira-ne’e sei iha obrigasaun ba limitasaun husi direitu no liberdade fundamentál balu. Medida sira-ne’e foti ho respeitu ba limite konstitusionál sira no tuir orientasaun sira husi Organizasaun Mundiál Saúde nian no ezemplu husi Estadu sira seluk.

Primeiru-Ministru, hahú ninia intervensaun iha sesaun maklokek nian, hodi hatete katak KOVID-19, husi kedas pandemia ne’e hahú, iha fulan-dezembru tinan 2019, aleinde rejista ona infetadu liu millaun 16 iha mundu tomak, ne’ebé provoka ona ema mate liu rihun 650, provoka mós krize ekonómika grave no sosiál iha nivel mundiál.

Kapitaun-Mar-Gerra, Donaciano Gomes, Pedro Klamar Fuik, ne’ebé lidera ona ekipa sala situasaun nian, husi Sentru Integradu Krize, halo aprezentasaun ida kona-ba rezultadu sira, kondisionante no rekomendasaun sira ne’ebé daudaun ne’e iha relatóriu husi atividade sira durante aplikasaun husi deklarasaun estadu emerjénsia.

Iha relatóriu ne’e, deskreve ona enkuadramentu globál situasaun, estratéjia kombate KOVID-19, kapasidade no rekursu umanu, finanseiru, infraestrutura, ekipamentu no medikamentu disponivel nian sira, durante iha faze estadu emerjénsia nian, aprezentasaun kona-ba nesesidade, problema no rekomendasaun sira hafoin estadu emerjénsia nian.

Donaciano Gomes temi liu kona-ba kolaborasaun husi organizasaun governamentál hotu-hotu no naun-governamentál sira, husi entidade públika no privada sira, nasionál no internasionál sira no husi populasaun tomak, ba susesu kombate KOVID-19 nian ne’e.

Mobiliza ema ho totál 23.889 iha luta hasoru pandemia ne’e, ne’ebé mak totál husi ema hirak-ne’e  hamutuk 318 husi servisu sala situasaun, Sentru Integradu Jestaun Krize nian, ema 601 iha liña oin, ema 6.714 iha fronteira no liña kotuk munisipál nian, ema 6.445 iha patrullamentu husi espasu públiku, ema 9.811 fó apoiu iha ospitál, administrativu no lojístiku.

Durante debate ne’e, membru Governu sira hatán ona ba dúvida no pedidu esklaresimentu nian sira husi membru sira Parlamentu Nasionál nian.

Primeiru-Ministru afirma katak esforsu tomak ne’ebé molok ne’e haruka husi Governu, durante, no hafoin estadu emerjénsia ne’e, iha ninia objetivu mak hodi minimiza risku husi kontájiu ba ita-nia sidadaun sira.

Iha sorin seluk, Governu buka atu jere mós efeitu husi KOVID-19 iha nivel ekonómiku no sosiál, liuliu iha nivel salvaguarda atividade ekonómika no empregu nian. Ba ida ne’e, Governu ho medida estabilizasaun, estabelese ona Komisaun ba Elaborasaun Planu Rekuperasaun Ekonómika nian. Hatutan Xefe Ezekutivu.

Taur Matan Ruak apela mós ba Parlamentu Nasionál atu apoia Governu iha aprovasaun ba alterasaun Lei Sistema Saúde no Lei Migrasaun no Azilu, ne’ebé maka nesesária ba enkuadramentu husi esforsu ba kontrolu fronteira sira.

Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, esplika medida sira ne’ebé daudaun ne’e la’o hela, ho objetivu atu evita mosu kazu foun Koronavirus nian, iha nivel kontrolu iha fronteira sira, vijilánsia sentinela no asaun melloramentu infraestrutura kuarentena no saúde nian. Ministra fó esklaresimentu mós kona-ba meiu sira ne’ebé iha hodi kombate ba KOVID-19 no pontu situasaun pagamentu nian ba profisionál sira liña frente nian.

Membru sira Parlamentu Nasionál nian, rona ona dadus kona-ba ezekusaun Fundu KOVID-19, ne’ebé mak aprezenta husi Ministru Finansas, Fernando Hanjam no informasaun sira kona-ba pontu situasaun iha implementasaun ba pakote medida sira ba estabilizasaun sosioekonómika, ne’ebé mak hato’o husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães.

Vise-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, informa ba deputadu sira katak prosesu pagamentu apoiu monetáriu ba uma kain sira, iha ámbitu pandemia KOVID-19, ne’ebé hahú iha loron 9 fulan- juñu tinan 2020, remata ona iha Munisípiu 12 no iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu, no daudaun ne’e iha hela prosesu análize ba reklamasaun sira. Governanta ne’e esplika mós katak medida sira iha ámbitu apoiu ba empregu, iha ona faze implementasaun nian.

Primeiru-Ministru, iha nia intervensaun ikus husi debate ne’e, agradese serbisu husi profisionál sira hotu ne’ebé diretamente iha kombate KOVID-19 nian, hahú husi F-FDTL, PNTL no ajente saúde sira, no ba populasaun ne’ebé maske ho difikuldade iha nivel ekonómiku no sosiál, Estadu obriga limite sira nia direitu no liberdade, kontinua disponivel hodi apoia ita atu evita konsekuénsia boot ba vida sidadaun sira nian, hanesan daudaun ne’e akontese iha nasaun sira seluk.

Xefe Governu, lori Povu Timor-Leste nia naran, agradese mós ba parseiru dezenvolvimentu sira hotu ne’ebé halo buat hotu ne’ebé mak sira bele halo ba apoia ita-nia nasaun no tulun ita atu prepara an di’ak liután hodi hasoru situasaun ida-ne’e.

No ikus liu, Primeiru-Ministru fó hanoin hikas katak ita-nia kombate seidauk hotu, maske moras ne’e daudaun ne’e la eziste iha ita-nia país, maibé kontinua aumenta iha mundu. Ita kontinua vijilante no Governu nafatin presiza apoiu Parlamentu Nasionál nian, atu ita bele prepara-an di’ak liután hodi hasoru moras ne’e no mós situasaun ekonómika no sosiál, tanba ita iha problema empregu no kreximentu ekonómiku, ne’ebé ita presiza rezolve hodi hamenus impaktu KOVID-19 iha moris sidadaun sira nian.

   Ba leten