Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 10 Fulan-Juñu tinan 2020

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 10 fulan-Juñu tinan 2020

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona alterasaun daruak ba Orgánika Governu Konstitusionál VIII nian, ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, mak aprezenta. Ho alterasaun ne’e, Governu integra Servisu Nasionál Ambulánsia no Emerjénsia Médika nian ba Ministériu Saúde, klarifika atribuisaun hirak ne’ebé fó ba Prezidénsia Konsellu Ministrus iha matéria reforma no modernizasaun administrativa no define di’ak liután atribuisaun sira ba Ministru koodenadór ba Asuntus Ekonómikus nu’udar membru Governu ne’ebé apoia Primeiru-Ministru hodi halo koordenasaun Governu nian iha matéria ekonómika. Kona-ba kompozisaun ezekutivu nian, diploma ida-ne’e tau hamutuk kargu Vise-Ministra ba Kuidadu Saúde Primáriu no Vise-Ministru ba Dezenvolvimentu Estratéjiku Saúde nian no, nune’e, sei temi ho naran Vise-Ministru Saúde. Sei kria mós kargu ba Vise-Ministru Agrikultura no Peskas.

Konsellu Ministrus aprova ona mós projetu kona-ba Rezolusaun Governu nian, ne’ebé Primeiru-Ministru mós mak aprezenta kona-ba kriasaun Komisaun atu elabora Planu Rekuperasaun Ekonómika no nomeasaun Rui Gomes hodi lidera Komisaun ne’e. Komisaun ne’e tenke, iha prazu másimu loron neen-nulu nia laran, rekomenda ba Konsellu Ministrus medida hirak ne’ebé atu aprova no asaun hirak ne’ebé atu ezekuta hodi rekupera ekonomia nasionál, ne’ebé sistematizadu no organizadu iha planu rekuperasaun ekonómika. Komisaun ida-ne’e ninia serbisu sei ramata ho aprezentasaun planu ba Konsellu Ministrus.

Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian rua, ne’ebé Primeiru-Ministru aprezenta, kona-ba ezonerasaun ba José Luís Guterres no nomeasaun Arsénio Paixão Bano ba kargu Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA).

Konsellu Ministrus aprova ona mós projetu tolu ba Rezolusaun, ne’ebé Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, aprezenta, kona-ba adezaun Timor-Leste nian ba Konvensaun tolu ne’ebé sai nu’udar pilár tolu ne’ebé importante liu hosi instrumentu internasionál sira atu regula kestaun sira kona-ba seguransa iha tasi no prevensaun ba poluisaun ne’ebé ró-ahi sira hamosu.

Konvensaun Internasionál kona-ba Norma ba Formasaun, Sertifikasaun no Servisu Kuartu nian para Marítimu (STCW, International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers). Konvensaun ida-ne’e nu’udar instrumentu internasionál fundamental ne’ebé estabelese dispozisaun lubuk boot ida ne’ebé regula, liu-liu rekizitu formasaun no sertifikasaun nian ne’ebé marítimu sira tenke prenxe bainhira ezerse funsaun

iha ró-ahi sira iha tasi-laran. STCW adota iha tinan 1978 hosi konferénsia Organizasaun Marítima Internasionál nian no hahú vigora iha tinan 1984.

Konvensaun Internasionál kona-ba Salvaguarda ba Vida Ema nian iha Tasi (SOLAS, International Convention for the Safety of Life at Sea). Konvensaun SOLAS nu’udar konvensaun hosi Organizasaun Marítima Internasionál, ne’ebé aprova iha tinan 1914, ninia objetivu mak atu asegura padraun mínimu atu halo konstrusaun, ekipamentu no operasaun

Konvensaun Internasionál kona-ba Prevensaun ba Poluisaun ba Tasi hosi Ró-ahi sira (MARPOL, International Convention for Prevention of Marine Pollution For Ships). Konvensaun ida-ne’e asina iha tinan 1973, ho objetivu atu minimiza poluisaun ba tasi sira.

Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Transportes no Komunikasoins hodi asina Memorandu Entendimentu ida ho Governu Repúblika Indonézia kona-ba Movimentu Transfronteirisu ba Autokarru sira. Akordu ida-ne’e buka atu fasilita transporte transfronteirisu ba ema no sasán hodi promove, dezenvolve no reforsa komérsiu, investimentu, turizmu no interkámbiu kulturál entre nasaun rua, estabelese sistema transporte nian ida ne’ebé integradu no efisiente, ne’ebé bele dudu kreximentu no dezenvolvimentu ekonómiku nasionál, tuir objetivu ekonómiku husi adezaun ba ASEAN no haluan rede transporte rai-maran nian no mós servisu seluktan ne’ebé bele estimula sirkulasaun ema no sasán nian entre Timor-Leste no Indonézia.

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio Babo Soares, simu mós podér tomak atu asina Troka Notas  ho Repúblika Populár Xina, kona-ba harii ospitál amizade sino-timorense (ospitál militár)  no kona-ba harii Eskola Lere Anan Timur no atu asina  Troka Nota ho Governu Japaun, ba tulun osan atu sosa ekipamentu médiku no kapasitasaun institusionál. Remata

   Ba leten