Governu hala’o sorumutuk ho parseiru dezenvolvimentu nian sira hodi diskute planu kona-ba rekuperasaun sosioekonómika no dezenvolvimentu nasionál

Ter. 02 juñu 2020, 15:15h
_AJU9743

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ohin, loron 2 fulan-juñu, lidera sorumutuk ida ho Koordenadór Rezidente Nasoins Unidas nian, Roy Trivedy, ho reprezentante Banku Mundiál, Macmillan Anyanwu, no ho reprezentante husi Programa Nasoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu (PNUD), Munkhtuya Altangerel. Partisipa mós iha sorumutuk ne’e maka Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus Fidelis Leite Magalhães no Ministru Finansas, Fernando Hanjam.

Durante sorumutuk ne’e, membru Governu sira partilla ona vizaun kona-ba prioridade sira ba Timor-Leste, ne’ebé tradús ona ba medida no asaun konkreta sira, atubele koordena no kapitaliza apoiu husi parseiru dezenvolvimentu nian sira ba estratéjia Governu nian ba rekuperasaun sosioekonómika nasionál.

Primeiru-Ministru hateten katak Governu iha prioridade prinsipál haat ba tempu badak, ne’ebé hakarak halo Estadu sai efisiente liután, liuhusi implementasaun reforma hirak ne’ebé planeia tiha ona, define área boot sira husi dezenvolvimentu estratéjiku, ne’ebé relasiona diretamente ho planu kona-ba rekuperasaun sosioekonómika, define limite másimu orsamentu nian ba dezenvolvimentu sustentavel no, ikusliu, kapitaliza apoiu husi komunidade internasionál atubele kombina esforsu sira ba susesu programa Governu nian.

Taur Matan Ruak hateten klaru katak dadaun ne’e Governu konsentra hela iha programa estabilizasaun nasionál, hodi hatán ba situasaun epidemiolójika COVID-19 nian, ba efeitu sira husi dezastre nasionál no ba impaktu sosioekonómiku sira.

Xefe Ezekutivu esplika mós ba parseiru dezenvolvimentu nian sira kona-ba vizaun Governu nian ba dezenvolvimentu nasionál no ba hadi’a kondisaun moris populasaun nian, ne’ebé hala’o liuhusi área prinsipál lima – sosiál, ekonómika, infraestruturas, institusionál no ambientál. Iha área sosiál, ho objetivu atu hasa’e moris-di’ak, inkluzaun no prestasaun servisu públiku ba sidadaun sira.  Iha área ekonómika, permite aumenta produtividade no kria serbisu sustentavel no la’ós sazonál. Iha infraestrutura ho objetivu atu garante konetividade nasionál. Iha reforsu institusionál, ho prestasaun servisu públiku sira-ne’ebé efisiente, hamenus Estadu nia todan no hadi’a lejizlasaun. Iha nivel ambientál, atu evita katak esplorasaun rekursus naturais hamosu degradasaun ba ambiente no katak rekursu hirak ne’e sei uza iha diversifikasaun ekonómika, atu liuhusi dalan ida-ne’e aumenta tan fonte reseita Estadu nian

Parseiru dezenvolvimentu nian sira tenik fila-fali  sira-nia disponibilidade hodi apoia Governu atu alkansa objetivu hirak-ne’ebé define ona, atu partisipa iha implementasaun medida no mobilizasaun rekursus umanus no rekursus finanseirus.

   Ba leten