Lansamentu guia bolsa estudu no relatóriu oioin FDCH

Kin. 18 maiu 2017, 09:27h
6W9A1282

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, partisipa ona iha lansamentu “Guia Bolsa Estudu no Formasaun” no relatóriu lubun ida kona-ba atividade Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (sigla iha lian portugés –FDCH), iha Sentru Konvensoens Dili, iha loron 18 fulan-maiu tinan 2017.

Lori Governu nia naran, fó parabéns ba Prezidente Konsellu Administrasaun no Sekretariadu Ezekutivu FDCH nian, ne’ebé servisu durante tinan neen no hatudu ona iha relatóriu hirak ne’e, husi progresu sira ne’ebé maka hala’o ona. Xefe Ezekutivu ne’e fó hanoin katak FDCH halo parte ida ba ezekusaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, ne’ebé defini ona komponente sira husi kapitál umanu  nu’udar  prioridade xave ida atu hetan progresu ekonómiku, promosaun ba moris-di’ak povu nian no ba hamenus ki’ak.

Xefe Governu husu ba ema hotu, liuliu ba sosiedade sivil no akadémika, atu lee relatóriu sira, ne’ebé aprezenta dadus, fó opiniaun no fó ideia kona-ba oinsá atu utiliza informasaun sira no hadi’a polítika dezenvolvimentu rekursu umanu sira nian. “Hau hakarak hato’o kestaun importante balun ne’ebé hanesan parte husi apelu ne’e, atu bele halo leitura krítika ida kona-ba análize sira ne’e: área hirak ne’ebé maka halo ona formasaun ? Formasaun saida ? No formasaun ne’e hala’o iha ne’ebé ?,” Primeiru-Ministru husu. 6W9A1112

Rezultadu husi relatóriu hirak ne’e sei kontribui hodi fó influénsia polítika dezenvolvimentu rekursu umanu sira Timor-Leste nian. Xefe Ezekutivu konsidera katak ho kriasaun Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH), hamosu ona koordenasaun boot ida entre instituisaun  sira Estadu nian iha área formasaun rekursu umanu sira nian, ne’ebé hetan progresu iha tinan neen laran ne’e.

“Dadus sira hatudu katak ema besik 4.000 maka hetan benefísiu husi Estadu no tuir formasaun iha tinan neen ikus ne’e. Maibé pergunta tuir mai maka ne’e: Ita servisu tiha ona iha espesialidade sira ne’ebé ita halo formasaun ba? Ka, ita servisu tuir ona prinsípiu “ema loos iha fatin ne’ebé loloos”?  Se seidauk, karik, saida maka presiza ita halo hodi hadi’a ne’e?”, kestiona  Primeiru-Ministru.

Dezenvolvimentu kapitál umanu Timor-Leste nian sei la’o nafatin, tanba ita presiza buat ne’e. Tuir Primeiru-Ministru, ita presiza iha artikulasaun ida di’ak entre dezenvolvimentu no utilizasaun husi rekursu umanu sira, nune’e aspetu polítiku balun reflete no bazeia iha dadus ne’ebé tama iha relatóriu hirak ne’e.

6W9A1147Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé prezente iha lansamentu ne’e, reforsa tan apelu husi Primeiru-Ministru atu sosiedade sivil no akadémika lee relatóriu hirak ne’e no fó sira nia hanoin ba Governu. Kay Rala Xanana Gusmão husu mós ba Universidade sira atu asegura kualidade graduadu sira nian iha sira-nia fakuldade, tanba sei dook husi padraun mínimu.

Dokumentu ne’ebé divulga ona maka: Relatóriu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu 2011-2015; Relatóriu Mapeamentu no Análize Dadus kona-ba Rekursu Umanu sira iha Setór Públiku Timor-Leste nian iha 2016; Relatóriu Avaliasaun Rezultadu husi Programa sira FDCH nian husi tinan 2011-2014; Matadalan Bolsa Estudu no Formasaun; Relatóriu Anuál FDCH tinan 2016; Regra sira no Matadalan Servisu FDCH nian; no mós Manuál Rekursu Umanu s ba Funsionáriu sira FDCH nian.

   Ba leten