Governu hatudu serbisu Komisaun sira Reforma nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 6 fulan-juñu tinan 2017

Governu hatudu serbisu Komisaun sira Reforma nian

Iha loron 5 fulan-juñu, hala’o espozisaun ida, atu realsa progresu sira ne’ebé realiza ona iha preparasaun reforma nian, ne’ebé to’o oras ne’e sai nu’udar pilár importante liu husi Programa Governu Konstitusionál VI nian. Konvidadu sira, ne’ebé inklui mós reprezentante sira husi meiu komunikasaun nian sira, membru sira husi meiu akadémiku no ONG, bele atualiza an kona-ba konkista no dezafiu sira iha domíniu Reforma Ekonómika, Reforma Fiskál, Reforma Administrasaun Públika no Reforma Lejizlativa, no halo interasaun diretamente ho dirijente sira iha diálogu nakloke ida.

Ministru Estadu hateten katak “iha reforma sira ne’e nia fuan iha objetivu sentrál rua: kria ambiente ne’ebé di’ak liu tuir posibilidade ne’ebé iha, atu asegura dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian, no hasa’e kualidade no efikásia husi servisu públiku sira”. Na’i-ulun ne’e esplika mós katak “maske reforma sira ne’e balu hanesan iha liu karáter natureza téknika nian, ita tenki iha kona-ba ne’e. Lejizlasaun, estrutura no sistema loloos sira mak importante tebes ba susesu husi ita-nia avansu iha dezenvolvimentu. Governu ida-ne’e, iha espasu tempu nian ne’ebé badak, hahú ona asaun fundamentál atu hatuur baze sira husi progresu nasionál”.

Asaun sira ne’ebé aprezenta ona iha área Reforma Ekonómika inklui reorganizasaun no reforsu ba TradeInvest, adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu nian no prosesu adezaun ba ASEAN, kriasaun Komisaun Nasionál ba Fasilitasaun Komérsiu no Asosiasaun Nasionál Kafé nian. Dezenvolvimentu Polítika Nasionál Turizmu nian ida no Polítika Nasionál kona-ba Aviasaun Sivíl, no regulamentasaun sira hanesan Kódigu Mineiru no Florestál, Lei Investimentu Privadu, Lei Arbitrajen, Mediasaun no Konsiliasaun, no Rejime Espesiál kona-ba Propriedade Bein Imovel sira, identifika hotu ona hanesan asaun fundamentál sira, ne’ebé sei kria ambiente ne’ebé presiza ba diversifikasaun ekonómika no kreximentu sustentavel.

Asaun sira husi Reforma Fiskál inklui kriasaun Autoridade Fiskál foun ida, Autoridade Aduaneira foun ida no dezenvolvimentu ne’ebé la’o daudaun hela husi Janela Nasionál Únika ida atu halo komérsiu sai simples liután. Lejizlasaun ne’ebé introdús ona durante mandatu Governu ida ne’e nian, hamutuk ho modernizasaun sistema sira no investimentu iha kualifikasaun funsionáriu sira, halo hela konseitu “reseita doméstika barak liután no komérsiu ne’ebé di’ak liu” hodi halo mehi sai realidade. Reforma fiskál sira buka atu proteje futuru sustentavel Timor-Leste nian, hodi garante fonte reseita oin-oin, ho objetivu atu kria kondisaun hirak ne’ebé presiza atu aumenta reseita doméstika anuál sira ba dolar millaun 450 to’o tinan 2020.

Asaun sira iha área Administrasaun Públika dezenvolve ona tuir pilár haat husi Matadalan Reforma Administrasaun Públika nian, atu asegura Reforsu Institusionál no Reforsu Funsaun Públika, Reforma no Formasaun husi Institutu Nasionál Administrasaun Públika no reforsu kontrolu husi Inspesaun Estadu nian. Ezekusaun ne’e ezije reestruturasaun organizasaun sira nian, elaborasaun no aprovasaun lejizlasaun foun no planeamentu no realizasaun asaun formasaun nian sira. Dirijente sira reforma ne’e nian hateten katak mudansa ne’e halo ona atu garante jestaun ida ne’ebé sustentavel, efisiente no efikás liután husi setór públiku, ne’ebé halo nia sai responsavel liután, promove igualdade jéneru no sai transparente no produtivu liu.

Ikus liu, asaun sira ne’ebé aprezenta ona husi Komisaun Reforma Lejizlativa no Setór Justisa nian inklui konsulta no análize ne’ebé hala’o ona atu elabora relatóriu lubuk ida kona-ba kestaun sira hanesan metodolojia sira atu ezamina estadu lejizlasaun nian, Análize kona-ba Prosesu Lejizlativu Governu nian, Justisa Formál no Informál iha Timor-Leste, no Kuadru Legál ba Atividade Komersiál. Komisaun ne’e mós prodús ona ajenda ida no Programa Reforma Lejizlativa no Setór Justisa nian ida, nune’e kumpre ona ninia mandatu atu prodús rekomendasaun, avaliasaun kona-ba aplikasaun husi lei sira no kontribuisaun atu armoniza lejizlasaun.

Portavós, Ministru Estadu Agio Pereira, observa katak “Reforma sira ne’ebé halo husi Governu ne’e rezulta ona iha alterasaun hirak ne’ebé fó daudaun ona benefísiu ba ita-nia nasaun no ajuda kria ambiente ne’ebé presiza ba ita-nia susesu aban-bainrua. Buat ne’ebé mak alkansa ona iha de’it tinan rua liu nia laran sei sai hanesan liman-rohan ida ne’ebé boot husi Governu Konstitusionál VI. Enerjia, profisionalizmu no empeñu ne’ebé lori ita ba rezultadu agora nian ne’e tenke kontinua, atu nune’e buat ne’ebé dezenvolve ona to’o oras ne’e bele metin no habelar iha tinan hirak tuirmai”.REMATA

   Ba leten