Governu lansa adverténsia gráfika sira kona-ba problema sira saúde nian iha Loron Mundiál Lahó Tabaku

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 2 fulan-juñu tinan 2017

Governu lansa adverténsia gráfika sira kona-ba problema sira saúde nian iha Loron Mundiál Lahó Tabaku

Iha Loron Mundiál Lahó Tabaku, loron 31 fulan-maiu, Governu Timor-Leste nian lansa ona adverténsia gráfika sira kona-ba problema sira saúde nian, ne’ebé uza embalajen sigarru sira hotu iha Timor-Leste. Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, hateten kona-ba adverténsia foun sira iha Ministériu Saúde nian, hamutuk ho Vise-Ministra Saúde, Ana Isabel Soares, no reprezentante husi Organizasaun Mundiál Saúde nian iha Timor-Leste, Rajesh Pandav.

Iha prezensa husi profisionál sira saúde nian no interesadu sira seluk ne’ebé partisipa iha eventu ne’e, Primeiru-Ministru husu ba instituisaun sira hotu ne’ebé serbisu hamutuk hodi aplika rejime kontrolu fuma tabaku nian no fó sai lia-tatolin (mensajen) “lae ba tabaku”, ne’ebé hatudu ninia konviksaun katak liuhusi kolaborasaun ida ne’e bele lori mós susesu boot liután.

Governu Konstitusionál VI foti ona medida balun hodi hamenus fuma tabaku no, nune’e hodi hadi’a saúde ema sira nian. Rejime Kontrolu Tabaku nian ne’e, aprova ona husi Konsellu Ministrus iha tinan 2015 no publika ona iha fulan-juñu tinan kotuk, ne’ebé buka hodi proteje hasoru espozisaun involuntária ba fuma tabaku nian; regula konteúdu husi produtu hirak ne’ebé mai husi tabaku; obriga tau rótulu embalajen nian, hodi sensibiliza no promove edukasaun ba  aspetu sira saúde nian; bandu halo publisidade; no kria medida sira seluk hodi hamenus prokura no oferta husi produtu sira tabaku nian.

Portavóz Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten ona iha tempu ne’ebá katak “Timor-Leste adota daudaun ona pozisaun forte ida, hodi hasoru krize ida ne’ebé mosu iha ita-nia oin no, bele afeta ema rihun ba rihun”. Estudu husi tinan 2016 nian hatudu katak fuma tabaku, iha Timor-Leste, inklui iha nivel ne’ebé aas liu iha mundu, ho 70% husi mane no 42% husi foinsa’e sira iha grupu entre tinan 13 no 15 ne’ebé fuma tabaku.

Tema ba Loron Mundiál Lahó Tabaku tinan 2017 nian “Tabaku–ameasa ida ba dezenvolvimentu” fó atensaun katak knaar ne’ebé maka dezempeña kontrolu husi tabaku ba saúde, maka dezenvolvimentu no objetivu globál sira seluk ne’ebé alkansa ona.

Portavóz Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira hateten katak “introdusaun adverténsia gráfika foun ida ne’e hanesan asaun ida ne’ebé maka konfirma oinsá Governu kompromete ona atu hamenus uzu tabaku nian. Ita tenke hatene katak fuma tabaku fó impaktu negativu ba dezenvolvimentu, liuliu ba ita-nia foin-sa’e sira. Promosaun saúde públika iha área ida ne’e deside ona ho proativa, husi parte Governu nian. Ida ne’e hanesan abordajen ida ne’ebé ita tenke kontinua halo iha fulan no tinan hirak tuir-mai, atu kuidadu ita-nia povu, investe iha ita-nia foin-sa’e sira no fó apoiu ba ita-nia dezenvolvimentu.” REMATA

 

   Ba leten