Governu fó impulso ba ninia planu diversifikasaun ekónomika

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 14 fulan-marsu tinan 2017

Governu fó impulso ba ninia planu diversifikasaun ekónomika 

Hahú simu pose iha loron 16 fulan-fevereiru tinan 2015, Governu Konstitusionál VI hala’o ona servisu hodi fó liu atensaun atu Timor-Leste hetan “sustentabilidade no diversifikasaun ekónomika maka nesesidade sira ne’ebé presiza hala’o kedas.” Importánsia husi prioridade ne’e  hatudu kedas tiha ona husi Governu foun, bainhira nia halo fali orientasaun estruturál ida ne’ebé sinifikativa, ne’ebé kria pasta Ministru Estadu, Koordenadór Asuntus Ekonómikus nian no harii Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku. Tuir mai, aleinde Programa Governu nian ba tinan 2015-2017 ne’ebé haree liu ba kreximentu, ne’ebé dezenvolve no aprova tiha ona iha Matadalan ida ba Reforma no Fomentu Dezenvolvimentu Ekonómiku Timor-Leste nian tinan 2015-2017 [MRFE], hodi koordena esforsu sira Governu nian ba promosaun investimentu privadu no diversifikasaun ekonómika nian sira, no iha apoiu ba empregu sustentavel.

Hahú kedas adosaun Matadalan ne’e, iha fulan-novembru tinan 2015, Governu aprezenta nafatin rekomendasaun sira, ne’ebé maka konsidera hanesan importante “hodi hala’o lalais prosesu dezenvolvimentu ekonómiku nian iha prazu ba tempu badak no médiu nian, no kria baze ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha tempu naruk”.

MRFE ne’e define medida sira ne’ebé presiza foti  iha setór ekonómiku prioritáriu  lima - Minarai no Gás, Agrikultura, Peska, Turizmu no Indústria -, no iha área reforma nian hitu – Regulasaun ba Terra no Propriedade sira, Dezenvolvimentu Infraestrutura Ekonómika nian sira, Regulasaun Laborál no Dezenvolvimentu ba Forsa Traballu nian, Reforma Ambiente Negósiu nian sira, Reforma Fiskál, Reforma Rejime Investimentu Privadu no Reforma Dezenvolvimentu husi Setór Privadu.

Kuaze Komunikadu Imprensa sira hotu husi Konsellu Ministrus Governu Konstitusionál VI nian, kontein informasaun sira kona-ba lala’ok reforma sira ne’e nian, to’o daudaun ne’e nian, ne’ebé maka fó sai kona-ba adosaun ba Pólitika Nasionál Turizmu Timor-Leste nian, hakat ida ne’ebé signifikativu iha setór prioritáriu ne’ebé importante liu. Entre komunikadu imprensa 137, fó sai ona kona-ba aprovasaun projetu lei nian sira no regulamentu sira hanesan Kódigu Mineiru no Rejime Jerál Floresta sira nian, Lei Investimentu Privadu, Lei Arbitrajen, Mediasaun no Konsiliasaun nian, Lei Rejime Espesiál kona-ba Titularidade ba Bein Imovel sira [Lei Rai nian] no medida barbarak sira seluk pro-kreximentu nian. Husi Lei hirak ne’e mós fó atensaun liu ba reorganizasaun no reforsu TradeInvest, esforsu sira kona-ba adezaun nian ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no ba ASEAN nian, no harii organizmu sira hanesan Komisaun Nasionál ba Fasilitasaun Komérsiu no Asosiasaun Nasionál Kafé nian.

Iha tinan 2017, kriasaun no konsolidasaun infraestrutura ekonómika kontinua la’o ho di’ak. Esforsu sira husi tinan rua rezulta ona iha konstrusaun estrada nasionál sira kilómetru 860, instalasaun liña elétrika nian baixa tensaun no média tensaun kilómetru rihun rua resin, konkluzaun ba sistema abastesimentu bee nian, konkluzaun 60% ba serbisu fíziku aeroportu foun Suai no inísiu prinsipál portu tasi Timor-Leste nian iha Tibar, ne’ebé sei halo operasaun iha tinan 2020.

Konkluzaun ba sistema irrigasaun, dezenvolvimentu piskikultura, modernizasaun téknika sira kona-ba produsaun kafé, floreximentu mikro no empreza ki’ik sira, no reorientasaun ba edukasaun nian hodi  dezenvolve formasaun téknika maka hanesan ezemplu medida sira ne’ebé foti daudaun ona hodi promove diversifikasaun ekonómika.

Atu garante utilizasaun di’ak ba rekursu públiku sira, dezenvolve daudaun ona modelu ekonómiku ba agrikultura, pekuária, silvikultura no peska sira. Planu Dezenvolvimentu nian ida hosi Setór Kafé no Planu Investimentu Florestál nian ida ne’ebé aprova tiha ona, revizaun ba Despeza Públika sira iha Setór Agrikultura kompleta tiha ona no elabora tiha ona mós estudu ida kona-ba Potensiál Ekonómiku Indústria transformadora. Hanesan mós ho atividade governamentál ida ne’e, mosu istória sira susesu nian kona-ba investimentu estranjeiru diretu, ho rezultadu sira ne’ebé fó benefísiu ba traballadór nasionál no emprezáriu internasionál nian sira, no daudaun ne’e sira haruka hela sinál sira ne’ebé maka hasa’e nível konfiansa nian husi investidór sira hodi konsidera Timor-Leste hanesan opsaun ida ba harii sira-nia negósiu sira.

Portavós Governu Konstitusionál VI, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “diversifikasaun ekonómika Timor-Leste nian ne’e hanesan meta ida ne’ebé reflete ona iha ita-nia asaun no planeamentu hotu-hotu. Bainhira hasa’e ita-nia produtividade, ita haburas mós kreximentu negósiu sira nian, ita hadi’a ita-nia kompeténsia no hametin ita-nia infraestrutura ekonómika, hodi hatuur ita-nia nasaun iha dalan ne’ebé loos ba tinan hirak tuir mai ne’e. Governu sei kontinua halo buat hotu-hotu ne’ebé nia bele atu garante katak meta susesu nian sira sei atinje duni.”REMATA

 

   Ba leten