Governu partilla projetu kona-ba polítika Turizmu nian iha Konferénsia Internasionál

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 27 fulan-outubru tinan 2016

Governu partilla projetu kona-ba polítika Turizmu nian iha Konferénsia Internasionál

Semana ida ne’e sai hanesan semana ida ne’ebé iha importánsia boot ba setór Turizmu nian, iha Timor-Leste. Hahú husi loron 24 to’o 26 fulan-outubru, iha Konferénsia Internasionál kona-ba Destinu Turístiku Emerjente sira, iha Sentru Konvensaun Dili, ne’ebé divulga ona, “Projetu kona-ba polítika Turizmu nian ba Timor-Leste”, atubele hetan komentáriu. Aleinde ne’e, halo ona mós lansamentu Ofisiál site foun Governu nian ida ba Turizmu: www.timorleste.tl.

Iha serimónia maklokek nian, Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Agrikultura no Peskas, Estanislau da Silva, esplika ona katak atividade turistíka ne’e “importante tebes ba futuru ekonomia Timor-Leste nian no ba kualidade moris nian ne’ebé ita hakarak garante ba sidadaun hotu-hotu iha país ne’e no husik hela ba jerasaun sira aban bainrua nian”; no konvida mós partisipante sira atu “akompaña Timor-Leste kona-ba oinsá hamoris turizmu ho baze iha sustentabilidade, komunidade, padraun kualidade nian sira ne’ebé aas no kompetitividade empreza sira nian”.

Konferénsia Internasionál kona-ba Destinu Turístiku Emerjente sira hetan patrosíniu husi Governu no organiza husi Dili Institute of Technology (Universidade privadu Timor-Leste nian ida) no husi Universidade Algarve (husi Portugál), atu “ezamina dezafiu sira ohin loron nian no oportunidade sira ba destinu turístiku emerjente sira no partilla prátika di’ak sira, estimula diálogu no dezenvolve senáriu sira iha kampu ospitalidade no turizmu nian iha ambiente globalizadu ida nia laran”. Partisipante atus ba atus, inklui mós peritu sira husi mundu tomak, analiza aspetu hirak ne’ebé inklui: Polítika no Jestaun kona-ba Destinu Turístiku, Turizmu Aventura nian no Infraestrutura sira, Inovasaun, Dezenvolvimentu Produtu no Marketing, Oportunidade Turizmu nian no Dezafiu sira. Konferénsia ne’e fó atensaun espesiál ba kontribuisaun Turizmu nian ba dezenvolvimentu sustentavel Timor-Leste nian.

Dokumentu Governu nian “Projetu kona-ba Polítika Turizmu nian ba Timor-Leste: Hamoris Turizmu to’o tinan 2030 - Hametin Sentimentu Identidade Nasionál” distribui ona no nakloke ba komentáriu. Dokumentu ne’e prepara husi Ministériu Turizmu, Arte no Kultura no Gabinete Ministru Koordenasaun Asuntu Ekonómiku, ho asisténsia téknika espesializada, no hein katak bele hetan ona versaun finál ida molok tinan ne’e remata. Testu ne’e disponivel iha: https://tourismpolicytimorleste.wordpress.com/ no sé maka vizita site ne’e bele fó komentáriu.

Ministru Estadu Estanislau da Silva hateten katak dokumentu ne’e sai nu’udar marka ida iha prosesu ida ne’ebé sei lori tempu. Maibé, nia hateten katak, tenke “harii ambiente ida ne’ebé favoravel iha setór Turizmu nian, ne’ebé inkluzivu, viavel no fó benefísiu ba timoroan sira hotu”. Projetu ne’e prevee katak, to’o tinan 2030, reseita anuál Turizmu nian, maihusi turista sira husi rai-li’ur hamutuk 200.000, iha ne’ebé ema ida hela maizoumenus loron haat, bele to’o dolar millaun 150 kada tinan no serbisu ne’ebé setór ne’e bele kria bele to’o 15.000.

Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Kay Rala Xanan Gusmão, iha enserramentu konferénsia ne’e nian, iha loron 26 fulan-outubru lorokarik, subliña katak “ita-nia rain nia furak - ho ita-nia tasi-ibun sira, ahu-ruin sira, fauna tasi nian, ai-laran tropikál sira no foho-lolon úniku no puru sira – bele kria esperiénsia ne’ebé  susar atu haluha ba se de’it maka halo viajen mai iha ne’e”. Xanana Gusmão mós temi kona-ba “oportunidade ne’ebé la iha rohan” ba atividade turístika sira iha Timor-Leste, ne’ebé tenke hadi’a “atubele fó reseita no apoia setór importante sira seluk husi ita-nia ekonomia”. Na’i-ulun ne’e mós Garante katak “Ami sei halo buat hirak ne’e hotu ho forma ida ne’ebé prezerva ami-nia ambiente naturál no kulturál eskluzivu” no husu ba partisipante sira hotu atu fó sira-nia kontribuisaun iha folin tebtebes. REMATA

 

   Ba leten