Governu aprezenta Planu Asaun Nasionál ba rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian kona-ba Feto, Dame no Seguransa

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 21 fulan-outubru tinan 2016

Governu aprezenta Planu Asaun Nasionál ba rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian kona-ba Feto, Dame no Seguransa

Iha loron 20 fulan-outubru, Governu, ofisialmente, aprezenta ona Planu Asaun Nasionál Timor-Leste nian ba Rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian, ne’ebé fó korajen ba Estadu-Membru sira atu inklui feto sira iha prosesu dame no seguransa nian hotu-hotu. Atu hala’o rezolusaun ne’e ba oin, Sekretáriu-Jerál Nasóes Unidas nian husu ba Estadu-membru sira atu dezenvolve planu asaun nasionál ida.

Iha serimónia ne’ebé hala’o iha sala sorumutuk Ministériu Defeza nian, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, felisita ema hotu ne’ebé mak envolve an iha dezenvolvimentu Planu ne’e nian. Tuirmai, Na’i-ulun ne’e koa’lia kona-ba nesesidade atu feto sira “hetan espasu liután hodi partisipa ho ativa iha prosesu foti desizaun“ no espresa ninia laran-metin katak “ezekusaun Planu ne’e nian sei fó liután oportunidade ba feto sira atubele serbisu hamutuk ho mane sira iha dezenvolvimentu ba ita nia rain”.

Ministru Interiór, Longuinhos Monteiro, haree katak, bainhira dezenvolve Planu Asaun Nasionál ne’e, Timor-Leste hatudu ona ninia kompromisu relasiona ho Rezolusaun 1325 no ninia pertensa hanesan membru Nasoins Unidas nian. Tuir ukun-na’in ne’e, aplikasaun husi Planu Asaun foun ne’e bele hakbiit tan direitu feto sira nian, tuir  Konstituisaun no tratadu no konvensaun sira ne’ebé Timor-Leste ratifika tiha ona.

Prezidente Grupu Feto sira husi Parlamentu Nasionál, Deputada Josefa Álvares Soares, Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Eiji Yamamoto no Vise-Reprezentante Nasionál UN Women, Sunita Caminha, hato’o mós sira-nia diskursu durante sesaun ne’e. UN Women fó ninia apoiu tékniku no finanseiru ida ne’ebé signifikativu durante dezenvolvimentu Planu ne’e nian tomak.

Planu Asaun Nasionál Timor-Leste [tinan 2016-2020] nian hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus iha loron 26 fulan-abríl tinan 2016. Planu ne’e define objetivu no asaun hirak ne’ebé foti ona iha ámbitu pilár prinsipál haat hanesan: Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Konstrusaun Dame. Timor Leste hanesan nasaun datoluk iha Sudeste Aziátiku ne’ebé dezenvolve Planu ida ne’e no hanesan ida husi nasaun 63 ne’ebé dezenvolve tiha ona Planu hanesan.

Pilár hirak ne’e importante tebes atu promove feto no direitu feto foin-sa’e sira nian ba moris iha dame no seguransa, nune’e bele fó kontribuisaun ne’ebé hanesan iha intervensaun no lideransa, iha harii pás no dezenvolvimentu. Planu nee define atividade sira atu promove no garante partisipasaun feto sira nian iha pozisaun no prosesu foti desizaun nian hotu-hotu, ne’ebé inklui iha setór Defeza no Seguransa nian. Planu ne’e mós propoin asaun konkreta sira ba revizaun kona-ba lei, polítika no programa sira, nu’udar forma hametin liután partisipasaun ida ne’ebé ativa no signifikativa liután husi feto sira iha aspetu dame no konstrusaun Estadu nian hotu-hotu.

Ezekusaun ba Planu ne’e, ne’ebé lidera husi Ministériu Interiór, fahe mós responsabilidade ba Ministériu Solidaridade Sosiál, Ministériu Justisa no Ministériu Defeza, nune’e mós ba Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sósiu-ekonómiku Feto nian. Organizasaun Sosiedade Sivíl nian sira sei fó apoiu ba prátika atividade sira ne’e nian, sei defende atribuisaun rekursu sira no sei partisipa iha akompañamentu no monitorizasaun. Tanba ne’e maka Governu haree daudaun ona atu harii Komisaun Diresaun nian ida, Grupu Traballu Temátiku haat no Komisaun Konsultivu ida, nune’e mós Komisaun Sombra Independente ba Akompañamentu, ne’ebé kompostu husi membru Parlamentu nian sira no reprezentante sira husi Organizasaun Naun Governamentál sira (ONG).

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, fó sai ona katak “Governu fó apoiu tomak ba aplikasaun Planu ida ne’e nian, ho nia atividade sira atu promove no garante partisipasaun feto sira nian iha pozisaun xave sira, liuliu iha área Defeza no Seguransa, iha área harii pás no dezenvolvimentu. Bainhira feto timoroan sira hetan benefísiu husi atividade hirak ne’e, ita nia nasaun sei sai forte liután, ita-nia sosiedade sei sai inkluzivu liután no ita-nia povu bele partisipa liután iha dezenvolvimentu. REMATA

   Ba leten