Governu hato’o nia sentimentu kle’an ba Shimon Peres nia mate

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 30 fulan-setembru tinan 2016

Governu hato’o nia sentimentu kle’an ba Shimon Peres nia mate

Governu Timor-Leste,  hato’o ninia sentimentu kle’an ba Shimon Peres ne’ebé mate iha loron 28 fulan-setembru ho idade tinan 93.

Karreira polítika husi ilustre eis-Prezidente no eis-Primeiru-Ministru Izraiél nian no manan-na’in ba Prémiu Nobel Pás nian prolonga durante dékada neen (tinan neenulu). Nia hahú nia funsaun ho halo supervizaun ba konstrusaun kapasidade militár Izraiél nian no remata hanesan defensór pás nian no solusaun ba Estadu rua ho Plaestina. Nia simu Prémiu Nobel pás nian iha tinan 1994, hamutuk ho lider Palestina nian Yasser Arafat no Primeiru-Ministru Izrailita Isaac Rabin, ba nia kna’ar atu hala’o Akordu Pás Oslo nian, nu’udar Ministru Negósius Estranjeirus. Entendimentu ne’e fó laran-metin hodi hakotu konflitu ho palestinianu sira, maibé infelizmente la konsege lori mudansa ne’ebé kle’ur.

Ba Timor-Leste, no iha momentu ne’ebé ita buka tranzisaun ida ne’ebé pasífika hafoin referendu tinan 1999, Shimon Peres nia lia-fuan sira sai hanesan motivasaun. Iha tinan 1996, propózitu ba Akordu Paz Oslo, nia dehan: “Ita hatene katak ita la’o ba mai iha estrada ida ne’ebé nakonu ho perigu, maibé ita mós hatene katak ida ne’ebé maka dalan ne’ebé loos, dalan úniku ne’ebé ita iha atu ita  la’o ba oin.”

Iha tinan 2015, nia ko’alia fraze ida ne’ebé importante: “Dame ne’e husu folin. Maibé funu nia folin sei sai karu liu.”

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, observa katak “kompromisu Peres nian ba estabelesimentu pás iha dékada (tinan sanulu) tinan 1990 nian tomak to’o ninia mate sai hanesan iis-kbiit ida nia hun mai ita barak, iha Timor-Leste. Nia haree pás ne’e ho forma ida ne’ebé pragmátika, dala balu susar no ‘la perfeita’ maibé importante atu garante moris-di’ak ema hotu nian.” REMATA

   Ba leten