Governu aprezenta relatóriu kona-ba Moris-kiak

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 29 fulan-setembru tinan 2016

Governu aprezenta relatóriu kona-ba Moris-kiak

Governu aprezenta ona relatóriu ida ho rezultadu sira ne’ebé relevante liu husi estudu kona-ba nivel moris nian iha Timor-Leste ne’ebé maka hala’o iha tinan 2014-2015. Relatóriu “Moris-kiak iha Timor-Leste iha tinan 2014”, Diresaun-Jerál Estatístika nian maka prepara, ho asisténsia téknika hosi Banku Mundiál, hateten katak Timor-Leste halo progresu hirak ne’ebé sinigfikativu kona-ba hadi’a nivel moris nian hahú husi tinan 2007.

Rezumu ne’e fó-sai katak “iha liñanasionál moris-kiak nian, ne’ebé aprezentakustu atu hetan nesesidade bázika sira hanesan ai-han, hela-fatin no sasán la’ós ai-han sira iha Timor-Leste, númeru timoroan nian ne’ebé moris iha kondisaun mukit nian tun husi prosentu 50,4 iha tinan 2007 ba valór ida ho estimasaun ba porsentu 41,8 iha tinan 2014.

Melloria prinsipál iha aspetu moris-kiak nian oin-oin mós, husi kedas tinan 2007, hatudu rezultadu di’ak. Entre tinan 2007 no 2014, númeru família sira ne’ebé la iha ligasaun ahi eletrisidade tun husi prosentu 64 ba  prosentu 28, husi família sira ne’ebé iha pelumenus labarik ida ne’ebé mak la eskola tun husi pursentu 42 ba pursentu 17 no husi família sira ne’ebé iha pelumenus labarik ida ho idade tinan lima mai kraik  ho  moras encefalite tun husi pursentu 20 ba pursnetu 7.

Husi uma hela-fatin sira iha melloria ne’ebé sinifikativu ho asesu ne’ebé boot liután ba bee moos no eletrisidade. Soin (pose) kona-ba sasán sira ne’ebé la’ós hanesan nesesidade bázika sa’e dezde tinan 2007, no persentajen husi populasaun ne’ebé iha televizaun iha sa’e dala rua liu, husi sira ne’ebé iha motorizada sa’e dala-tolu liu no husi sira ne’ebé iha telemovel sa’e husi pursentu 12 ba pursentu 68.

Ministériu Finansas deklara katak estudu kona-ba nivel moris nian iha Timor-Leste, hala’o iha períodu fulan 12 nia laran, husi fulan-abríl 2014 to’o fulan-abríl 2015, no hanesan estudu ho kualidade aas liu ne’ebé maka dala balu hala’o ona iha Timor-Leste hala’o, ho amostrajen pursentu 30 aas liu ida uluk, tinan 2007 nian. Vise-Ministru Finansas nian, Hélder Lopes, fó hanoin hikas katak relatóriu “ne’e la’ós fin maibé inísiu husi ezersísiu ida atu esplora rikeza husi detalle baze dadus nian”. Ida ne’e atu dehan katak sei iha serbisu análize nian barak liután, ne’ebé uza instrumentu estatístiku sira, hanesan Índise Pobreza Multidimensionál nian.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, felisita ema hotu ne’ebé envolve iha estudu no relatóriu ne’e. Nia dehan sai katak “imajen ne’ebé ita haree iha relatóriu ne’e fó aten-barani mai ita no ita-nia progresu sira ne’e ita tenke selebra. Importante mós atu rekoñese katak nivel moris-kiak nian iha komunidade sira nia leet sei aas hela no, tanba ne’e, ita sei iha serbisu barak ba oin. Rezultadu di’ak sira ne’ebé fó-saia ona iha relatóriu ne’e fó iis-kbiit mai ita hodi kontinua ho vigór liután, atubele hetan lalais liután rezultadu ne’ebé di’ak liu iha tinan hirak oin-mai”. REMATA

   Ba leten