Proposta sira Governu nian kona-ba Kombate Tráfiku ne’ebé aprova ona iha Parlamentu Nasionál

Kin. 29 setembru 2016, 12:26h
IMG_5360

Proposta Lei sira kona-ba Kombate Tráfiku Droga, Prevensaun no Luta kontra Tráfiku Umanu ne’ebé iha ona akordu hamutuk, iha jeneralidade, iha sesaun parlamentár sira loron 26 no 27 fulan-setembru nian.

Ho aprovasaun iha jeneralidade, Lei Kombate Tráfiku Droga nian, fó tan hakat ida hodi kumpre programa Governu nian iha ámbitu Justisa. Iha kapítulu seguransa sidadaun sira nian, Governu hili ona hanesan objetivu fundamentál ida hodi kombate  ba kriminalidade ba prevensaun no represaun krime hirak ne’ebé iha relasaun ba droga.

Maske seidauk rejista iha Timor-Leste situasaun grave ne’ebé verifika ona iha nasaun barak sira seluk, presiza foti medida sira no polítika edukativa no preventiva nian sira, liuliu ba populasaun ne’ebé foin-sa’e liu.

Lei Prevensaun no Luta kontra Tráfiku Umanu, ne’ebé mak aprova tiha ona mós iha jeneralidade, trata kona-ba kombate tipu kriminalidade ida ne’e ho forma ida  integrada, ne’ebé haree liu ba kestaun sira seguransa, justisa, relasaun esterna sira, kooperasaun no solidaridade sosiál. Aleinde medida sira ne’ebé destinada ba prevensaun no kombate tráfiku umanu, nu’udar forma sira ba protesaun no fó asisténsia ba vítima sira. Ne’e hanesan atualizasaun ida ba norma sira ne’ebé prevee iha Kódigu Penál Timor-Leste nian, hodi koloka lejizlasaun nasionál tuir obrigasaun internasionál sira ne’ebé  Estadu maka sei responsabiliza.

Ba ida ne’e duni, hala’o iha Dili, iha loron 29 fulan-setembru, sorumutuk akompañamentu Komisaun Traballu kona-ba Tráfiku Ser Umanu sira Konferénsia Ministru Justisa sira País sira Lian Ofisiál Portugés (KMJPLOP). Iha konferénsia ne’e, halo avaliasaun kona-ba nivel kumrpimentu Planu Asaun nian aneksu ba Deklarasaun Lizboa kona-ba Instituisaun Medida Komún sira Prevensaun nian no Kombate ba Tráfiku no Ser Umanu sira, ne’ebé adota iha fulan-maiu tinan 2013 husi KMJPLOP. Iha loron tuirmai, loron 30 fulan-setembru, sei hala’o Semináriu Internasionál kona-ba kestaun ne’e, ne’ebé hala’o iha parseria ho Organizasaun Internasionál ba Migrasaun sira (OIM), prinsipál organizasaun intergovernamentál ne’ebé hala’o knaar ba apoiu populasaun sira ne’ebé tenki sees an husi sira nia hela fatin tanba situasaun hirak ne’ebé maka la iha kontolu (konflitu armadu, hamlaha, katástrofe naturál sira, raptu, fa’an, nsst.).

   Ba leten