Tinan tranzisaun, reforma no kreximentu nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 30 fulan-dezembru tinan 2015

Tinan tranzisaun, reforma no kreximentu nian

Ho tinan 2015 ne’ebé to’o ona nia rohan, Governu reflete kona-ba tinan ne’ebé liu ona ne’e, no laiha dúvida atu konsidera tinan ida ne’e hanesan períodu tranzisaun, reforma no kreximentu nian ida. Timor-Leste komemora ona Aniversáriu ba da-40 Proklamasaun Independénsia no tinan 500 interasaun ho Portugal, no hala’o ona tomada pose ba Governu foun ida no mós Primeiru-Ministru foun ida.

Rezignasaun Kay Rala Xanana Gusmão husi Primeiru-Ministru iha loron 3 fulan-fevereiru, lori ona hakmatek no damen ida, halo ho dignidade ida ne’ebé husi mundu nia matan hanesan prova husi estabilidade, rezisténsia no maturidade nasaun ne’e nian. Governu Konstitusionál VI, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo simu pose iha loron 16 fulan-fevereiru. Nia halibur Ministru no Sekretaria Estadu uituan de’it, maibé nia buka atu sai inkluzivu liután. Iha tinan dahuluk nia kaer ukun ne’e, nia haree liu ba iha kualidade husi fornesimentu servisu no obra sira, hodi fó liu prioridade ba efisiénsia, efikásia no  responsabilizasaun. Durante tinan 2015, Ezekutivu hala’o nia funsaun sira hodi hala’o servisu povu Timor-Leste nian tuir lema “Rigór no Responsabilidade”. Ida ne’e klaru ona dezde nia simu pose no aprovasaun ba nia programa iha Parlamentu, ne’ebé hahú ona atu dezenvolve iha atividade oin-oin ne’ebé integra iha relatóriu Loron 100 Dahuluk nian no kontinua to’o ba prosesu dotasaun Orsamentu tinan 2016, ne’ebé foin hotu dadaun ne’e ho aprovasaun unánime husi Parlamentu Nasionál.

Parte importante ida husi servisu ida ne’e mak hasai reforma esensiál sira, liuliu Reforma Lejizlativa no Reforma Setór Justisa, Reforma Administração Públika, Reforma Fiskál no mós reforma jestaun nian no reforma dezempeñu orsamentál. Reforma hirak ne’e hotu, sei fó tulun ba tranzisaun Timor-Leste nian atu sai país ida horendimentu médiu superiór hanesan buat ne’ebé prevee ona iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku 2011-2030, ne’ebé konsidera reforma sira ne’e  importante atu fó tulun ba divesifikasaun ekonómika no kreximentu nasaun nian. Liuhosi sistema no planeamentu sira ne’ebé di’ak liu, no ho jestaun ida ne’ebé efikás liu, Governu determinadu ona atu masimiza efikásia husi kada osan dolar ne’ebé gasta. Forma ida ne’e mak sei hadi’a ambiente ida ne’ebé di’ak liu ba kreximentu no dezenvolvimentu ekonómiku, no garante kualidade husi prestasaun servisu nian no resposta ba povu nia nesesidade.

Polítika pozitiva sira husi Governu uluk sira, ne’ebé haree liu ba dezenvolvimentu umanu no iha kriasaun infrastrutura ekonómika esensiál ida, produz mós rezultadu, iha tinan ida ne’e. Konfirmasaun kona-ba investimentu dolar amerikanu millaun 40 husi Heineken iha Timor-Leste no konsolidasaun ba projetu TL Cement hodi harii fábrika simentu ida ho nivel aas, sai nu’udar sinál konfiansa nian sira iha programa insentivu nian ba investimentu no hadi’a  kapasidade estruturál Timor-Leste nian.

Análize kona-ba gastu públiku sira, ne’ebé fó sai husi Ministériu Finansas nian iha tinan ne’e, konfirma ona katak projetu eletrifikasaun nasaun nian ne’e, rezulta ona iha aumentu ida hamutuk 130% husi kapasidade elétrika nian - taxa atu asesu ba eletrisidade husi parte família sira aumenta ona husi 22% iha tinan 2007, ba 53% iha tinan 2013. Obra rodoviária nian boot barak maka remata ona iha tinan 2015, liuliu hadi’a estrada iha Kosta Norte nian. Planu kona-ba kriasaun instalasaun foun portu Tibar nian ne’e avansa ona ho desizaun kona-ba kriasaun Parseria Públiku Privada ida ho empreza franseza Balloré, no prevee ona kona-ba asinatura kontratu nian ba semestre dahuluk tinan 2016 nian.

Investe iha ema sira hanesan prioridade boot ida no konkretiza ona progresu importante sira iha saúde no edukasaun nian. Kampaña nasionál kona-ba imunizasaun kontra sarampu, rubéola no poliomielite konklui ona iha fulan-jullu nia rohan no to’o ona 93% husi labarik ho tinan sanulu resin lima mai kraik. Foti ona medida fundamentál sira atu previne konsumu tabaku, inklui mós kampaña sosiál ida, lejizlasaun foun no formasaun rekursu umanu nian ba intervensaun klínika espesializada sira. Ho konkretizasaun programa saúde komunitária nian, fó ona  énfaze espesiál ba Saúde Familia nian, buka atu garante ba sidadaun hotu-hotu direitu ba saúde, ne’ebé inklui vizita ba uma. Área edukasaun nian, iha tinan 2015, simu ona kuríkulu foun, ne’ebé liga ba kultura lokál, ne’ebé haree liu ba dezenvolvimentu ema nian hanesan bubat tomak ida no labarik sira nia aprendizajen. Profesór sira hetan ona apoiu kona-ba uzu tékniku hirak ne’ebé efikás liu, inklui métodu klaru no sistemátiku ida kona-ba hanorin lian nian. Kurríkulu foun ne’e, implementa ho di’ak duni, sei iha impaktu ida ne’ebé sei muda moris jerasaun labarik timoroan sira iha idade eskola nian.

Iha tinan ne’ebé agora remata dadaun ne’e, país ne’e kontinua ativu iha parseria internasionál sira, liu-liu  maka papél ne’ebé dezempeña hodi lidera Komunidade Nasaun Lian Portugeza nian (CPLP), ne’ebé implika sai uma-na’in ba konferénsia nivel aas oioin, iha tinan tomak ne’e. Iha fulan sanulu-resin-rua ikus ne’e, nonok nonok no ho rezulta ne’ebé di’ak, prosesu abilitasaun Timor-Leste nian atu tama iha ASEAN kontinua reforsa nafatin. Iha fulan-agostu, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, hala’o ninia vizita ofisiál dahuluk, ho ninia destinu maka Republika Indonézia iha ne’ebé nia halo kompromisu ho Prezidente Joko Widodo  atu hahú negosiasaun kona-ba delimitasaun fronteira marítima entre nasaun rua ne’e. Buat ne’ebé efetivamente la’o hela ona. Timor-Leste kontinua buka delimitasaun husi ninia fronteira marítima nian tuir direitu internasionál, no iha tinan ne’e instala ona iha Konsellu Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima nian, atu fó apoiu ba Gabinete Fronteira Marítima, ne’ebé mantein reuniaun regular sira.

2015 hanesan mós tinan triste nian ida, tanba Bispu Eméritu Dili nian, Dom Ricardo, mate iha fulan-abríl, eroi nasionál Ministru Estadu Fernando La Sama de Araújo ne’ebé mate derepente iha fulan-juñu.

Portavós Governu Konstitusionál VI nian ne’e, Ministru Estadu Agio Pereia, konsidera katak “2015 ne’e hanesan tinan ida ne’ebé riku ho akontesimentu ba nasaun ne’e. Governu tama iha 2016 ne’e preparadu atu hasoru dezafiu sira ne’ebé hakbesika an mai. Iha Tinan ne’e nia rohan, iha ne’ebé halo komemorasaun Proklamasaun Independénsia nian da-40, ami fó onra mós ba sira be’ebé ba uluk ona ita, hodi defende interese nasionál, no serví ita-nia komunidade sira no hari futuru ida ba ita-nia foin-sa’e sira, hodi fó mós buat di’ak liu ne’ebé ita iha atu garantia susesu ba pátria”.

   Ba leten