Orsamentu-Jerál Estadu ba tinan 2016 nian aprezenta ona iha Parlamentu

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 2 fulan-dezembru tinan 2015

Orsamentu-Jerál Estadu ba tinan 2016 nian aprezenta ona iha Parlamentu

Horseik, loron 1 fulan-dezembru, Orsamentu Estadu ba tinan 2016 nian aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé hahú ho diskusaun no votasaun Orsamentu-Jerál Estadu ba tinan 2016 nian. Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, esplika katak proposta orsamentu nian “reprezenta programa no polítika finanseira, ekonómika no sosiál sira ne’ebé sai krusiál atu Governu Konstitusionál da-VI bele kaer país ida ne’e hodi hasa’e kondisaun moris, ita nia povu nian”.

Tema sentrál hosi diskursu Primeiru-Ministru nian maka prioridade ne’ebé fó ona hosi Governu hodi promove kualidade despeza sira. Nia hatete katak, iha preparasaun ba proposta Orsamentu nian, Xefe Ezekutivu ne’e ezije no foka liu ba-iha “hala’o servisu hirak diak liu ba povu, hodi halakon tiha despeja hirak supérfluu no tau neon nafatin ba kreximentu no dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ba país no ba populasaun”.

Proposta orsamentu ba tinan 2016 nian maka 1,562 mil millaun dolar amerikanu, inklui empréstimu sira. Valór ida ne’e abranje kategoria orsamentál oin-oin, liuliu:

  • Saláriu no Vensimentu: 181, 529 millaun dolar;
  • Produtu no Servisu sira [inklui Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian]: 468,988 millaun dolar;
  • Transferénsia Públika sira: 475,775 millaun dolar;
  • Investimentu Ki’ik sira: 17,565 millaun dolar;
  • Dezenvolvimentu Kapitál [inklui Fundu Infraestrutura sira]: 418,376 millaun dolar.

Iha inísiu tinan ida ne’e, Governu hakarak halo limitasaun ba “envelope fiskál” ba 1,3 mil millaun dolar. Maibé, hafoin halo tiha análize ida ne’ebé mak detalle liu, Komité Revisaun Polítiku nian foti desizaun hodi ajusta limitasaun ida ne’e, atuhodi tau rekursu ne’ebé maka presiza ba prioridade sira nasaun nian iha faze dezenvolvimentu nasionál daudaun ne’e nian.

Orsamentu ba tinan 2016 nian iha objetivu atu sai efisiente no efikáz liu to’o oras ne’e. Reforma sira atu akompaña planeamentu no ezekusaun abranje hotu. Foin ba dahuluk nian, despeza sira hotu ne’ebé prevee ona iha ámbitu ministériu idak-idak nian liga ba programa no atividade espesífika sira, atubele garante ligasaun ida ne’ebé forte liu entre despeza públika sira no servisu sira ne’ebé maka hala’o.  Ida ne’e fó ona autonomia ne’ebé maka boot ba ajénsia sira, instituisaun no ministériu nian sira atu hetan efisiénsia  boot liu, no iha tempu hanesan halo supervizaun ho rigor hodi avaliasaun kona-ba prova husi rezultadu sira ne’ebé alkansa tiha ona. Medida sira ne’ebé estabelese akompañamentu no avaliasaun nian sei “lori transparénsia boot liu no, lori mos responsabilizasaun boot liu liu hosi dezempeñu ministériu nian relasiona ho kompromisu hirak ita simu ona”.

Proposta husi lei nu 33/III (4a), ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2016 nian, sei iha hela diskusaun, sei vota ba-iha jeneralidade iha aban dadeer,  loron 3 fulan-dezembru.  Faze espesialidade nian hahú iha sesta-feira loron  4,  la bele liu husi loron 10. To’o iha loron 13 fulan-dezembru, Komisaun Eventuál  Rekolla no Análize  Proposta Konsensuál nian  ba Proposta Lei ( Karik sei halo mós diskusaun iha loron 4, hafoin votasaun jeneralidade nian), sei apresia proposta sira alterasaun  nian atu aprezenta ba plenáriu, nune’e mós testu úniku substitutivu nian ( ho proposta sira ne’ebé mak aprova ona), ne’ebé sei vota hafoin halo tiha diskusaun husi membru  Parlamentu sira. Testu ne’ebé aprova tiha ona  sei tau hamutuk ba-iha proposta lei nian.

Hafoin konkluzaun diskusaun nian no votasaun hosi artigu hotu-hotu proposta lei nian, sei hala’o fali votasaun finál globál testu nian ho alterasaun sira ne’ebé aprova ona. Dokumentu finál, Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2016, sei haruka ba Prezidente Repúblika, atu halo promulgasaun.

Portavós VI Governu Konstitusionál, Ministru Estadu Agio Pereira, agradese ba sira hotu ne’ebé hola parte iha preparasaun rigoroza orsamentu ne’ebé propoen ona. Nia mós observa katak, “reforma sira atu hakbiit ligasaun entre programa no despeza sira, aumenta autonomia, aumenta transparénsia, no avalia rezultadu sira ne’ebé kontra meta sira ne’ebé define ona sei sai determinante ba aplikasaun ne’ebé di’ak ba osan no atu bele serbi di’ak liu povu”. Hatete mós katak “Governu kongratula ho votasaun Parlamentu Nasionál nian no hein ho expetativa realizasaun debate konstrutivu sira nian iha loron tuir mai, iha ne’ebé ema hotu sei konsentra ona atu halo buat ne’ebé di’ak liu ba nasaun”.

   Ba leten