Ministru Justisa aprezenta Relatóriu Timor-Leste nian kona-ba Direitu Labarik sira nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 7 fulan-outubru tinan 2015

Ministru Justisa aprezenta Relatóriu Timor-Leste nian kona-ba Direitu Labarik sira nian

Iha loron 25 fulan-setembru, Ministru Justisa, Ivo Valente, aprezenta ona Relatóriu Períodiku Daruak no Datoluk Timor-Leste ninian kona-ba implementasaun Konvensaun kona-ba Direitu Labarik nian, iha Sesaun LXX Komité kona-ba Direitu Labarik nian, ne’ebé realiza iha Jenebra, iha Suísa.

Ministru Valente lidera delegasaun ida ho Vise-Ministra Edukasaun, Dulce Soares, Embaixadór Timor-Leste nian ba Organizasaun Nasoins Unidas nian iha Jenebra, Marciano da Silva, Komisária ba Direitu Labrik nian, Maria Barreto no reprezentante Governu nian sira seluk ne’ebé partisipa iha aprezentasaun no iha sorumutuk sira seluk iha Suísa.

Timor-Leste ratifika Konvesaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Labarik nian iha tinan 2003 no aprezenta ona ninia relatóriu dahuluk ba Komité kona-ba Direitu Labarik nian iha tinan 2007. Konvensaun ne’e, agora kuaze ho tinan 25, apela ba Estadu sira atu halo buat hotu ne’ebé sira iha hodi bele proteje no promove direitu labarik sira nian “hodibele sobrevive no hetan susesu di’ak, aprende no krexe, atu sira-nia lian ema bele rona no atinje ninia potensiál loloos.”

Iha ninia aprezentasaun, Ministru Justisa dehan katak “promosaun no protesaun Direitu Labarik sira nian mak kestaun ida ho importánsia tranzversál iha ita nia polítika nasionál, ne’ebé hakerek momoos iha ita-nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian (2011-2030) no iha programa Governu Konstituisionál VI.“ Nia kontinua deskreve lejizlasaun ne’ebé promulga ona iha períodu ne’ebé relatóriu ne’e refere ba [2007-2013], ne’ebé prevé protesaun direitu labarik sira nian no sira-nia interese sira, no lei relevante hirak ne’ebé submete ona ba Konsellu Ministrus ba deliberasaun, inklui mós “Lei Tutelár Edukativa, ne’ebé destina ba labarik ho idade entre tinan 12 no 16, atu labele hetan kastigu; Rejime Espesiál ba Joven ho idade hosi tinan 16 ba leten no tinan 21 mai kraik, ne’ebé estabelese rejime espesiál aplikavel ida ba adolesente sira, hodi evita aplikasaun subsidiária husi regra jerál sira husi Kódigu Penál.

Ministru hatete katak autoridade Timor-Leste nian sira “Iha ona kompromisu ne’ebé maka’as atu kombate tráfiku labarik sira nian no atu garante asisténsia ba vítima sira husi tráfiku ne’ebé hanesan”, no esplika evolusaun pozitiva sira, kona-ba direitu labarik sira nian, iha domíniu edukasaun, rejistu moris nian, saúde no apoiu ba ema sira ne’ebé sai hanesan portadór defisiénsia nian.

Planu Asaun Nasionál ba Labarik sira ne’ebé agora daudauk iha ona prosesu dezenvolvimentu nia laran, lidera husi Komisaun Nasionál kona-ba Direitu Labarik nian, ho apoiu UNICEF. Asuntu ne’e sei deskute hosi Konsellu Konsultivu ida, kompostu hosi Governu, ONG sira no organizasaun relijioza sira, atu bele garante adezaun no empeñu husi parte interesada sira hotu, bazeia ba esperiénsia nasionál.

Portavós Governu Konstituisionál VI nian, Ministru Estadu Agio Pereira dehan katak “Timor-Leste halo ona progresu signifikativu to’o oras ne’e atu hadi’a kondisaun ba ita-nia labarik sira, maibé dezafiu sei iha nafatin. Governu kontinua iha kompromisu atu fó kontinuidade ba esforsu hodi bele aumenta kualidade moris nian ba ita nia labarik sira no valoriza sira-nia saúde, edukasaun no moris di’ak”.

   Ba leten