Sorumutu Konsellu Ministrus loron 21 fulan-setembru 2015

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 21 fulan-setembru tinan 2015

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-setembru 2015

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha segunda-feira ne’e, loron 21 fulan-setembru 2015, iha sala sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Dokumentu kona-ba Kuadru Nasoins Unidas nian ba Asisténsia Dezenvolvimentu Timor-Leste nian no Dokumentu sira - Programa PlanuAasaun nian ba Timor-Leste UNICEF, PNUD no FNUAP nian

Planu Asaun Kuadru Nasoins Unidas ba Asisténsia Dezenvolvimentu Timor-Leste nian (UNDAF) sai nu’udar  baze programasaun Nasoins Unidas nian ba períodu 2015-2019 no sai hanesan mós kuadru jerál ne’ebé kompostu hosi atividade tomak ajénsia sira nian iha país.

Iha ámbitu kuadru jerál ne’e, programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD), Fundu Nasoins Unidas nian ba Populasaun (FNUAP) no UNICEF – Fundu Nasoins Unidas nian ba Labarik, kria ona sira nia Planu Asaun nian ba Timor-Leste, ne’ebé kombina ona ho setór sira husi Ministériu Timor-Leste nian ne’ebé inklui ba planu ne’e no ho Ministériu Finansas.

Akordu UNDAF nian sei asina hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun. Planu asaun sira nian hosi organizmu setoriál sira sei asina hosi ministru ida-idak ne’ebé tutela ba asuntu ne’e ka Ministra Finansas nian.

2. “Development Objective Agreement” “Objetivu Akordu Dezenvolvimentu nian”

Development Objective Agreement” – Akordu kona-ba objetivu dezenvovimentu nian ba Timor-Leste – asina ona iha loron 27 fulan-marsu tinan 2014 no sei tama iha vigór to’o loron 30 fulan-setembru tinan 2018.  Sai hanesan instrumentu apóiu ba ajénsia Norte-Amerikana nian ba dezenvolvimentu internasionál (USAID) no atuhodi fortalese desentralizasaun ba-iha provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ).

Konsellu Ministrus foin aprova alterasaun ba akordu ida ne’e, atu promove kontribuisaun adisionál ida relasiona ho programa ne’e. Desidi ona mós katak akordu  ne’e sei asina hosi Ministra  Finansas nian.

3. Rezolusaun hosi Governu ne’ebé aprova Rejimentu  Komisaun Internasionál  Seguransa nian

Lei nº 2/2010, loron 21 fulan-abril, kona-ba Seguransa Nasionál, kria ona Komisaun Interministeriál Seguransa (CIS – sigla iha lian portug), bainhira hanesan orgaun konsulta Primeiru-Ministru nian  kona-ba koordenasaun pólitika ba sistema Integradu Seguransa Nasionál nian. Lei ne’e defini kompeténsia sira no  nia kompozisaun, hodi hato’o ba Konsellu Ministrus hodi hetan aprovasaun ba rejimentu ne’e.

Nune’e, daudaun aprova ona regra lubuk ida ne’ebé regula organizasaun no funsionamentu sorumutuk sira nian hosi Komisaun Interministeriál Seguransa nian. Entre aspetu sira seluk,  buka mós atu asegura  sekretáriadu ida ne’ebé fó apoiu tékniku no administrativu  ba sorumutuk sira no garante konfidensialidade ba asuntu sira ne’ebé atu hetan apresiasaun hosi KIS.

4. Rezolusaun Governu nian ne’ebé  nomeia membru Arkivu Muzeu  Rezisténsia Timorense nian, IP

Dekretu-Lei nº 22/2014, loron 3 fulan-setembru, aprova ona Estatutu Arkivu Muzeu Rezisténsia Timorense nian, ho natureza jurídika nu’udar institutu  públiku no hetan autonomia administrativa, téknika, finanseira no patrimóniu rasik. Ninia objetivu mak atu prezerva, valoriza no fó-sai atuasaun sira iha tempu Rezisténsia  no kultura  povu  timoroan nian.

Konsidera katak  presiza dunik atu iha nomeasaun ba membru diresaun institutu públiku ida ne’e nian ne’ebé kompostu hosi Diretur Ezekutivu ida, ne’ebé prezide, no  vogál na’in haat. Nomeasaun ne’e halo hosi  Konsellu Ministrus, bazeia ba proposta hosi Primeiru-Ministru, rona hosi Prezidenti Repúblika, ba mandatu ida  tinan haat nian, ne’ebé bele hafoun hikas fali.

5. Rezolusaun Gonvernu nian kona-ba objetivu sira ba Dezenvolvimentu Ida ne’ebé Sustentável

Konsellu Ministrus aprova ona rezolusaun ida ne’ebé kria grupu traballu ida atu promove mekanizmu sira ne’ebé presiza ba país atu hetan bjetivu  dezenvolvimentu sustentável nian.  Timor-Leste hola parte ativu ba-iha servisu  definisaun nian ba objetivu globál 17 dezenvolvimentu sustentável nian hosi Painél Altu Nível kompostu hosi Ema Bo’ot sira ne’ebé Nasoins Unidas mak harii, objetivu hirak ne’e hala’o tuir polítika ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030 nian.

6. Planu Reforma Fiskál nian

Reforma Fiskál nu’udar projetu ne’ebé maka sei ezije esforsu hotu hosi setór públiku no privadu sira, nune’e mós hosi sosiedade sivíl, iha tempu badak no médiu nia laran. Nune’e, Konsellu Ministrus aprova ona planu ba implementasaun Reforma Fiskál nian, ne’ebé hakerek objetivu, kestaun fundamentál no liña asaun sira reforma nian. Kompeténsia Komisaun Reforma Fiskál nian mak elabora daudaun planu ida servisu nian ba komponente  ida-idak ne’ebé define tiha ona.

7. Rezolusaun Governu nian kona-ba Ospitál Guido Valadares

Governu fó-sai ona rekoñesimentu formál ba Ospitál Guido Valadares banhira sai nu’udar ospitál hodi hala’o servisu kona-ba kuidadu sekundáriu no tersiáriu saúde nian, ba  moras sira ne’ebé haruka hosi ospitál rejionál sira iha teritórriu nia laran. Ospitál ne’e hetan personalidade jurídika no autonomia administrative, finanseira no patrimoniál, ne’ebé integra ba-iha administrasaun indireta Estadu nian.

Konsellu Ministrus mós analiza mós:

1. Dekretu-Lei kona-ba Rejime Kontrolu Tabaku nian

Konsellu Ministrus analiza ona Dekretu-lei ne’ebé estabelese Rejime Kontrolu Tabaku nian. Lei ne’e buka atu inklui medida sira hanesan bandu atu fuma iha fatin públiku sira ne’ebé taka metin hela, fatin servisu no transporte públiku sira. Edukasaun sívika no suporte klíniku Ministériu Saúde nian, ne’ebé apoia husi enkuadramentu jurídiku ida ne’ebé forte, sei sai importante atuhodi hadi’a saúde públiku.

   Ba leten