Selebrasaun “Kore-metan Nasionál”

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 4 fulan-setembru tinan 2015

Selebrasaun “Kore-metan Nasionál”

 

Timor-Leste ohin komemora aniversáriu rezultadu konsulta populár ba da-16. Iha loron 4 fulan-setembru tinan 1999, rezultadu referendu ne’e kona-ba ukun rasik-an nian iha loron 30 fulan-agostu ne’ebé fó sai ho maioria husi eleitór sira, 78,5 % deklara sira-nia vontade atu Timor-Leste sai nu’udar Estadu independente ida. Iha loron ida ne’e, komunidade internasionál tiha ona hatene katak Timor-Leste hili tiha atu sai nu’udar nasaun ida livre no independente, hodi hahú faze foun ida iha istória no afirmasaun identidade Timo-Leste nian.

Loron ne’e marka kapítulu foun ida iha istória Timor-Leste nian, faze servisu nian ida foun hodi hakotu ho violénsia, opresaun, haloot kilat sira, buka orden no estabilidade, no mobiliza meiu importante sira atuhodi harii nasaun ida.

Iha dadeer ne’e, selebra misa solene iha Katedrál Dili, tuir kedas ho serimónia tradisionál sira, inklui fahe símbolu sira lutu nasionál no aprezentasaun kulturál sira iha Palásiu Governu. Hala’o mós atividade sira ne’ebé maka hanesan iha distritu sanulu-resin-tolu.

Serimónia hirak ne’e halo parte ba-iha “Kore-metan Nasionál”, durante períodu fulan haat selebrasaun nian no komemorasaun ho eventu sira ne’ebé hala’o iha Timor-Leste nia laran to’o loron 31 fulan-dezembru, “Loron Erói sira nian”, iha tempu ne’e maka sei tau fatuk dahuluk ba harii “Monumentu Nasionál ba ema sira ne’ebé saran-an ba funu ne’e”. Tempu ne’e mak atuhodi haree ba pasadu, rekoñese esforsu no tuir-mai, atu hateke ba oin, simu loron aban bainrua nian ho unidade, hodi kompromete de’it  atu harii no dezenvolve Nasaun ida.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Ágio Pereira hateten: “ita-nia bandeira nasionál ne’e maka símbolu ba buat hirak ne’e hotu; mean, atuhodi hanoin nafatin katak objetivu boot liu  maka labele  hetan independénsia no soberania bainhira laiha sakrifísiu, metan no kinur atu fó hanoin katak presiza kontinua luta hasoru ki’ak, lahatene lee no lahatene hakerek no harii nasaun ida ho ema ne’ebé badaen no kualifikadu, no fitun mutin símbolu kompromisu nian atu lori pás mai ita-nia povu”.

Pontu aas períodu ne’e nian maka sei selebra aniversáriu ba da-40 deklarasaun unilaterál independénsia nian iha loron 28 fulan-novembru no tinan ba da-500 aniversáriu portugés sira to’o iha Lifau. Eventu rua-ne’e  maka halo parte ba-iha formasaun identidade Timor nian.

Portavós ne’e hatete katak, “Ita-nia bei’ala sira haree hela. Daudaun ne’e ita laran susar ba buat hirak ne’ebé liu tiha ona no ita rekoñese katak ita mós lakon. Tuirmai, ita sei iha onra hodi haka’as an atu la’o ba oin, foti ulun, hamutuk hala’o dezenvolvimentu ba ita-nia Nasaun. Hodi lahaluha ita-nia pasadu, hamutuk nafatin iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian;  ita hatene katak sira ne’ebé mai ulukliu ita, sira sente orgullu  no sira ne’ebé sei tuir mai sei bele goza futuru ida ne’ebé mak fó esperansa ba moris di’ak.” Fin

   Ba leten