Sorumutuk estraordinária Konsellu Ministrus loron 18 fulan-agostu tinan 2015

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 18 fulan-agostu tinan 2015

 Komunikadu Imprensa

Sorumutuk estraordinária Konsellu Ministrus loron 18 fulan-agostu tinan 2015

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu estraordinária iha tersa-feira, loron 18 fulan-agostu tinan 2015, iha sala sorumutuk nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona:

1. Rezolusaun Governu nian ne’ebé mak aprova Protokolu Kooperasaun ho Repúblika Kabuverde iha Área Justisa nian

Diploma ida ne’e aprova Protokolu Kooperasaun iha área justisa nian, ne’ebé mak asina tiha ona entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Kabuverde nian, iha loron 23 fulan-juñu, iha Dili iha ámbitu Sorumutuk Ministru Justisa Komunidade Nasaun Lian Portugés nian (CPLP-sigla iha lian portugés). Protokolu ida ne’e nia objetivu atu promove reforsu kooperasaun bilaterál iha área justisa nian, nune’e mós atu hametin rekursu umanu nasionál nian sira iha setór judisiál, liuhusi formasaun, fahe no transfere koñesimentu no prátika di’ak sira.

2. Rezolusaun Governu ne’ebé mak aprova Protokolu Kooperasaun ho Repúblika Mosambike iha Área Justisa nian

Diploma ida ne’e aprova Protokolu Kooperasaun iha área justisa nian, ne’ebé mak asina tiha ona entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Mosambike, iha loron 23 fulan-juñu, iha Dili iha ámbitu Sorumutuk Ministru Justisa sira husi Komunidade Nasaun Lian Portugés nian (CPLP). Protokolu ida ne’e, hanesan ho protokolu dahuluk nian, ho nia objetivu atu promove reforsu kooperasaun bilaterál iha área justisa nian, no mós atu hametin rekursu umanu nasionál nian sira kona-ba setór judisiál, liuhusi formasaun, fahe no transfere koñesimentu no prátika di’ak sira.

3. Rezolusaun Governu nian ne’ebé estabelese Komisaun ba Reforma Lejizlativa no Setór Justisa nian

Governu Konstitusionál VI halo kompromisu, iha Programa Governu nian, atu halo análize ida kle’an ida iha ámbitu reforma lejizlativa nian. Tanba ne’e, Komisaun ba Reforma Lejizlativa no Setór Justisa nian ne’ebé daudaun ne’e kria ona sei kompostu hosi membru permanente na’in tolu no la permanente na’in tolu. Sira nia knaar mak atu hadi’a no prepara instrumentu foun sira atu garante direitu no hakbesik lejizlasaun ba ideál demokrátiku no sidadaun sira nian iha Timor-Leste. Sira nia-kompeténsia ida mós maka sei fó sai rekomendasaun sira ne’ebé relevante no hodi prepara relatóriu semestrál sira ne’ebé tulun Governu iha reforma lejizlativa no iha setór Justisa nian. Ho medida ida ne’e, hakarak promove governasaun di’ak ne’ebé abranje ba hothotu, liuhusi enkuadramentu jurídiku ida koerente ho dinámika foun sira  nasaun nian no regra  hirak  mundu adopta ne’ebé mak Timor-Leste tenki akompaña.

4. Rezolusaun Governu nian kona-ba ajuda finanseira ba Repúblika Uniaun Myanmar

Tuir prinsípiu fundamentál solidariedade no fraternidade nian entre povu sira, ne’ebé hatete iha Konstituisaun, Governu fó apoiu finanseiru ba Repúblika Uniaun Myanmar nian, ho valór dolar millaun ida, hodi tulun ema no materiál sira ne’ebé lakon tanba udan boot ne’ebé foin lalais afeta nasaun ne’e.

5. Proposta Rezolusaun ne’ebé ratifika Akordu entre Repújblika Demokrátika Timor-Leste no Santa Sé

Akordu ida ne’e, asina ona iha Dili, iha loron 14 fulan-agostu tinan 2015, ne’ebé estabelese kuadru jurídiku ida hodi regula relasaun sira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Santa Sé, hodi konjuga radikasaun profunda ba relijiaun katólika iha sosiedade timoroan ho prinsípiu sira  liberdade relijioza no separasaun nian entre Igreja no Estadu.

Diploma ida ne’e sei haruka ba Parlamentu Nasionál, órgaun ne’ebé mak iha  kompeténsia sira hodi ratifika tipu akordu ida ne’e.

6. Rezolusaun Governu ne’ebé taka Operasaun Hanita

Hafoin loke fali tiha asaun ne’e iha loron 8 fulan-agostu tinan 2015, Governu deside ona hodi taka operasaun konjunta ne’ebé harii iha fulan-marsu tinan 2015. Rezolusan n.u .11/2015, loron 11 fulan-marsu, harii tiha grupu operasionál intervensaun konjunta forsa defeza nian no forsa sira seguransa nian, hodi hatán lalais atu previne hahalok  grave sira ne’ebé perturba orden públika, hosi grupu organizadu sira.

 

Iha sorumutuk ne’e, Konsellu Ministru mós analiza ona:

1. Ideia sira ba Planu Reforma Lejislativa nian

Ministru Estadu Konsellu Ministrus, ne’ebé akompaña husi Ministru Justisa, aprezenta ona ba Governu proposta sira kona-ba asaun konkreta ba-iha área Justisa nian iha Timor-Leste, liuhusi konsulta ba instituisaun oinoin no sosiedade sivíl.

2. Estatutu Administrasaun Munisipál

Ministru Estadu, Koordenadór Asuntus Administrasaun  Estadu no Justisa no Ministru Administrasaun Estatál aprezenta ona Konsellu Ministrus projetu Dekretu-Lei ida kona-ba Estatutu Administrasaun Munisipál ne’ebé mak sei submete uluk ba Konsellu Ministrus. Aprezentasaun ida ne’e, iha nia objetivu atu simu sujestaun no esklarese dúvida husi membru Governu nian sira hotu kona-ba matéria ida ne’ebé iha ámbitu komum ba pasta ministeriál  hothotu.

   Ba leten