MNEK Timor-Leste hala’o sorumutuk Bilaterál ho nia omólogu sira no partisipa iha sorumutuk Southwest Pacific Dialogue

Kin. 06 agostu 2015, 17:27h
MNEC-ARF_tratada

Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Hernani Coelho, iha loron 05 fulan-agostu, hala’o sorumutuk bilaterál ho Ministru Negósiu Estranjeiru Malázia no Ministru Negósiu Estranjeiru Tailándia, iha ámbitu Fórum Rejionál ASEAN (ARF) XXII, husi loron 4 to’o loron 6 fulan-agostu tinan 2015, iha Malázia.

Iha sorumutuk bilaterál entre Timor-Leste ho Malázia, parte rua ko’alia kona-ba asuntu kooperasaun bilaterál, polítika rejionál no atualizasaun kona-ba atividade hirak ne’ebé Timor-Leste halo relasiona ho Prezidénsia ba CPLP no preparasaun ba sorumutuk Asembleia Jerál Nasoins Unidas ne’ebé sei hala’o iha fulan-setembru tinan 2015, iha Nova Iorke.

“Iha enkontru bilaterál ho Ministru Negósiu Estranjeiru Malázia nian, ami ko’alia kona-ba kooperasaun iha área hotu-hotu ne’ebé Timor-Leste hala’o ho Malázia, hanesan kooperasaun ekonómika, defeza no seguransa, kultura, sosiál, no mós konsentra barak liu ba dezenvolvimentu rekursu umanu, investimentu no komérsiu ninian iha futuru. Ami mós ko’alia kona-ba Timor-Leste nian aspirasaun iha ASEAN. Relasiona ho kestaun ida ne’e, ita hato’o kona-ba sa’ida mak Timor-Leste halo to’o agora, sa’ida mak ita halo tuir mai ne’e no saida mak ita sei halo se’e karik desizaun ida sai katak Timor-Leste bele sai membru ASEAN iha tempu badak. Ita mós atualiza kona-ba atividade seluk ne’ebé ita hala’o relasiona ho CPLP nian no Timor-Leste nian partisipasaun iha sorumutuk Asembleia Jerál Nasoins Unidas, ne’ebé sei hala’o iha fulan-setembru oinmai,” katak Hernani Coelho.

Ministru Hernani Coelho haktuir mós katak parte Malázia nian reitera hikas fali intensaun tomak atu kontinua koopera ho Timor-Leste iha área sira ne’ebé diskute ona, liuliu iha área formasaun rekursu umanu no mós kooperasaun investimentu boot nian.

“Malázia hato’o hikas fali sira-nia pozisaun no apoiu tomak ba adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN. Sira dehan katak iha prosesu nian laran, Malázia sempre fó apoiu ba Timor-Leste no sei hamriik mós iha ita nian sorin, hafoin ita tama, realsa Ministru Hernani Coelho

Aleinde ne’e, Ministru Hernani Coelho hala’o mós enkontru bilaterál ho Ministru Negósiu Estranjeiru Tailándia nian hodi diskute kona-ba kooperasaun ejistente entre rai rua ne’e, prosesu adezaun Timor-Leste ba ASEAN no atividade hirak ne’ebé atu hala’o iha fulan hirak tuir mai ne’e.

“Ita hatene katak Tailándia mós membru naun permanente iha Konsellu Seguransa ninian. Ita hato’o ba Tailándia buat ruma kona-ba ita nia perspetiva no misaun kona-ba reforma Konsellu Seguransa nian. Ita mós ko’alia kona-ba asuntu ne’ebé relasiona ho Tasi Timor nian no kooperasaun iha área agrikultura, edukasaun, ambiente no seluk tan. Parte rua mós konkorda atu halo iha tempu badak diskusaun nivel tékniku no nivel ministeriál hodi ko’alia kona-ba akordu kuadru kooperasaun entre Timor-Leste ho Tailándia ba tinan lima nian. Ita hein katak tinan ida ne’e nia laran, ita-nia tékniku sira komesa halo preparasaun hodi tur hamutuk, ko’alia kona-ba kooperasaun sira ne’ebé maka Timor-Leste halo iha kurtu prazu, mediu no longu prazu. Tailándia mós dala ida tan reitera fali sira nian apoiu tomak ba Timor-Leste nian adezaun ba ASEAN. Tailándia iha disponibilidade atu bele fó apoiu no koopera ho Timor-Leste iha asuntu ne’ebé relasiona tebes ho ita nian kooperasaun bilaterál no mós asuntu ne’ebé maka relasiona ho ita nia intervensaun no atividade iha nivel rejionál no nasionál nian,”dehan Ministru Hernani Coelho.

Atu hametin liután kooperasaun entre Timor-Leste ho Tailándia, Ministru Hernani Coelho konvida Ministru Negósiu Estranjeiru Tailándia nian atu mai vizita Timor-Leste no hetan mós konvite hosi nian omólogu atu bele ba vizita Tailándia iha tempu badak.

Durante iha Malázia, Ministru Hernani Coelho mós iha oportunidade atu habelar liután informasaun kona-ba situasaun polítika, ekonomia no vizaun estratéjika Timor-Leste nian, ba komunidade iha Malázia no mós iha rai seluk, hanesan Xina, Vietnam, Tailándia, liuhosi entrevista ho kanál TV no Radio hanesan Bernama, RTM, TV3, CUTV (Shenzhen Media Group) no Radio Durian ASEAN.

Hafoin enkontru bilaterál hirak ne’e, Ministru Hernani Coelho kontinua partisipa iha enkontru Soutwest Pacific Dialogue.

Southwest Pacific Dialogue (SwPD) sai nu’udar fórum diálogu ba nasaun 6 hanesan Austrália, Filipina, Indonezia, Papua Giné Foun, Nova Zelándia no Timor-Leste hodi fahe no troka informasaun kona-ba asuntu importante oin-oin iha rejiaun ne’e.Tinan ida ne’e, lidera husi Papua Giné Foun.

“Iha sorumutuk Southwest Pacific Dialogue, ami ko’alia kona-ba aspetu importante tolu hanesan kestaun ambiente, kestaun protesaun ambientál no kestaun jestaun ambiente iha dezenvolvimentu nasionál no mós kooperasaun rejionál iha protesaun ambiente. Iha ne’e, pontu dahuluk ami ko’alia barak kona-ba kestaun ne’ebé relasiona ho peska ilegál no krime tranznasionál ne’ebé uza tasi hanesan meiu. Pontu daruak, ko’alia kona-ba seguransa iha tasi ninian, liuliu iha área sira ne’ebé maka relasiona ho krime tranznasionál. ezemplu, hanesan imigrasaun ilegál, movimentu husi atividade sira ne’ebé mak ilísitu iha parte tasi ne’ebé ita partilla hamutuk no kona-ba programa kooperasaun iha apoiu marítima ninian ne’ebé maka Austrália hahú ho naran Pacific Patrol Boat Program. Austrália oferese programa ne’e ba ita, maibé ita sei analiza kona-ba ita-nia partisipasaun ba programa ne’e iha futuru,”dehan Ministru Hernani Coelho.

Ministru Hernani haktuir tan katak Timor-Leste ho Indonezia mós hetan responsabilidade hodi ko’alia kona-ba asuntu konetividade iha rejiaun durante sorumutuk ne’e.

“País sira iha Southwest Pacific nian lokalizasaun jeográfika estende hosi Tasi Sul Xina, Filipina no India. Ne’e duni rejiaun ida ne’ebé boot, entaun ita ko’alia kona-ba asuntu konetividade iha aspetu navegasaun, transporte aéreu, transporte marítima, konetividade iha komunikasaun no korredór fibra ótika. Aleinde ne’e, ko’alia mós kona-ba konetividade iha aspetu institusionál, nune’e, bele antesipa ameasa ne’ebé bele mosu no kazu emerjénsia nian. Ikusliu, ko’alia mós kona-ba konetividade ema ninian, kooperasaun entre grupu naun governamentál, entre individuál no entre setór privadu iha ita nia rejiaun,”katak Hernani Coelho.

   Ba leten