Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-juñu tinan 2015

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 16 fulan-juñu tinan 2015

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-juñu tinan 2015

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha tersa ne’e, loron 16 fulan-juñu tinan 2015, iha sala sorumutuk Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona:

1. Proposta Lei kona-ba prosedimentu fó indultu nian

Proposta Lei ne’e, aprezenta husi Ministériu Justisa, estabelese prosedimentu ne’ebé bele aplika hodi fó indultu sira, atuhodi halakon, hamenus ka modifika pena ka medida sensaun nian, tuir kódigu Penál. Fiksa mós regra sira kona-ba aprezentasaun no prosidementu sira atu tuir kona-ba pedidu indultu nian no data anuál hodi fó indultu ne’e.

Tuir Konstituisaun Repúblika nian, fó indultu, ne’e kompeténsia Prezidente Repúblika nian de’it, maibé tenke rona mós hosi parte Governu nian.

Atu elabora Diploma ne’e, hala’o ona konsulta ho Prezidénsia Repúblika, Konsellu Superiór Majistratura, Prokuradoria-Jerál Repúblika, Defensoria Públika no Provedoria Direitus Umanus no Justisa nian.

2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova estrutura orgánika Komisaun Anti Korrupsaun nian

Diploma ne’e estabelese estrutura orgánika Komisaun-Anti Korrupsaun (KAK) nian. Órgaun polísia espesializada independente ida ne’e iha funsaun investigasaun nian, ne’ebé maka sempre la kompativel ho rejime jerál Funsaun Públika nian, tanba ne’e presiza estrutura orgánika rasik ida. Organizasaun no funsionamentu KAK nian reflete buat ne’ebé hakerek iha Lei n.u 8/2009, loron 15 fulan-jullu, kona-ba estrutura no kompeténsia sira, iha perspetiva multidixiplinár ne’ebé kompostu hosi unidade espesializada sira direitu penál, sivíl, administrativu no ekonómiku-finanseiru nian.

3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova karreira Espesialista sira Anti-Korrupsaun nian

Haree ba natureza espesífika Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK) nian no atividade husi pesoál hirak ne’ebé hala’o knaar iha komisaun ne’e, diploma ne’e kria karreira espesiál ida ba Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) nian sira, hodi define liuliu rejime ingresu, nomeasaun, progresaun, promosaun no remunerasaun pesoál instituisaun ida ne’ebá nian.

4. Dekretu-Lei ne’ebé aprova orgánika Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun Profisionál no Empregu nian

Tuir orgánika Governu Konstitusionál VI nian, Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun no Empregu (SEPFOPE) hanesan órgaun Governu nian ne’ebé mak iha misaun atu ajuda Ministru Estadu, Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku hodi halo supervizaun ba polítika jerál ba-iha área servisu nian, formasaun profisionál no empregu, komponente ne’ebé mak importante ba dezenvolvimentu ekonómiku no sustentadu nasaun nian.

Diploma ida ne’e haree hikas-fali orgánika SEPFOPE nian, tuir kompeténsia sira ne’ebé maka define ona iha Lei Orgánika Governu Konstitusionál VI nian, atu estrutura foun Sekretaria Estadu nian bele hadi’a ninia kapasidade hodi hatán ba dezafiu sira ne’ebé nasaun ne’e hasoru, iha nível área sira ne’ebé temi ona, iha implementasaun Estratéjia Nasionál Empregu nian, Planu Ensinu no Formasaun Téknika Profisionál no programa seluk no inisiativa sira ne’ebé la’o hela.

   Ba leten