Timor-Leste Komemora Aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian da-13

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 20 fulan-maiu tinan 2015

Timor-Leste Komemora Aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian da-13

Ohin, Timor-Leste komemora aniversáriu restaurasaun independénsia nian da-13.Líder sira halibur-malu iha Maliana, iha munisípiu Bobonaru atuhodi partisipaba-iha serimónia espesiál omenajen ba Bandeira Nasionál, ba líder komunitáriu sira no ba ema no organizasaun internasionál nian sira ne’ebé tulun iha ita-nia luta ba independénsia.

Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, Prezidente Parlamentu Nasionál, Vicente Guterres, Primeiru-Ministru, Dr.Rui Maria de Araújo, Prezidente Tribunál Rekursu nian, Guilhermino da Silva, Xefe Estadu-Maiór-Jenerál F-FDTL, Majór-Jenerál Lere Anan Timur, Membru Parlamentu Nasionál no Governu nian sira, hamutuk ho Igreja, Komunidade, Setór Privadu no reprezentante sira Sosiedade Sivíl nian, halibur-malu iha tuku 9:00 dadeer, iha kampu futeból Maliana nian hodi asiste serimónia hasa’e Bandeira Nasionál.

Durante Komemorasaun, Prezidente Taur Matan Ruak entrega prémiu ba Xefe Suku sira, ba manán na’in sira iha konkursu ida atuhodi promove lala’ok moris nian ne’ebé saudável no ba-iha apoiu ba prátika di’ak nutrisaun nian.Suku manán na’in-sira haree kondisaun saúde no nutrisaun ida ne’ebé di’ak tebetebes, liuhosi asaun komunitária no edukativa, ne’ebé hala’o hamutuk ho servisu governu nian sira.

Nune’emós entrega prémiu ba ema no organizasaun internasionál sira “tanba sira ninia kontribuisaun no apoiu ba luta autodeterminasaun Timor-Leste nian.Prémiu“Grande Colar da Ordem de Timor-Leste” nian fó ba grupu País Afrikanu sira ho Lian Ofisiál Portugés (PALOP), ba hakerek na’in Noam Chomsky, ba advogadu no polítiku portugés João Soares no, ho títulu póstumu, ba Padre Anglikanu Walter Lini, Primeiru-Ministru fundadór Vanuatu nian.

Entre sira ne’ebé simu kondekorasaun ho medalla Timor-Leste nian inklui mós eis-primeira dama Kirsty Sword Gusmão, jornalista ne’ebé mate iha Balibó iha tinan 1975, mak Gary Cunningham, no Bispo Manuel da Silva Martins. Ativista barbarak australianu no portugés nian ne’ebé hetan mós rekoñesimentu, hamutuk ho organizasaun sira hanesan Asia Pacific Coalition for East Timor / Initiatives for International Dialogue (APCET/IID), A Paz é Possivel em Timor-Leste (APPTL),  East Timor Alert (ETAN) Kanadá nian, East Timor Ireland Solidarity Campaign (ETISC) no Plataforma Internacional de Juristas para Timor-Leste (PIJTTL).

Ativista australiana, Janelle Saffin, hato’o nia ksolok ba ninia kolega sira ne’ebé simu prémiu, hodi afirma katak “sira sente katak hahalok ida ne’e monu dunik ba sira nia laran, rekoñesimentu husi kolega timoroan sira nia laran-luak nu’udar uma-na’in” Janelle Saffin hateten katak povu Timoroan “hatán ba dezafiu hodi harii hikas fali sira nia Estadu no sira nia moris ho otimizmu, laran-metin no servisu maka’as” no ida ne’e maka “loron ida ne’ebé espesiál liu” tanba hetan kondekorasaun hosi Estadu ida “ne’ebé maka ema heuwaiiha tinan barak nia laran”.

Ema barak maka mai husi komunidade ne’ebé viziñu, partisipa no hamutuk iha selebrasaun ho múzika no dansa tradisionál sira, durante iha parte ikus nian husi serimónia hasa’e bandeira nian.

Portavós Governu Timor-Leste nian, Ministru Estado Ágio Pereira hateten katak, “ so’i dunik iha loron espesiál ida ne’e, ba ita atu fó onra ba sira ne’ebé luta tiha ona ba ita-nia independénsia. Primeiru maka, Kombatente Libertasaun Nasionál sira, ne’ebé barak maka lakon sira nia vida iha luta no sira seluk ne’ebé, oras ne’e dadaun laiha ona iha ita nia leet. Ita mós tenki rekoñese ema sira, husi nasaun seluk, ne’ebé hanesan mós ita-nia maun no feton sira ba ita-nia luta. Loron ida ne’e marka ona  ba tinan sanulu resin tolu. Ita labele haluha sira ne’ebé maka lori sira nia vida selu ba ita-nia luta libertasaun nian. Ita tenke fó mós onra ba sakrifísiu husi ema hirak ne’ebé maka oras liu uluk ona, tanba liuhusi sira nia komprimisu ida ne’ebé maka’as tebtebes ba soberania no ba dezenvolvimentu ita nia nasaun nian, maka ita bele hetan Repúblika Demokrátika Timor-Leste ida,ne’ebé sira barak liu maka la konsege haree realidade ida ne’e.”

   Ba leten