Konferénsia Internasionál ida kona-ba Desentralizasaun no Poder Lokál

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 20 fulan-maiu tinan 2015

Konferénsia Internasionál kona-ba Desentralizasaun Administrativu no Podér Lokál

Governu Timor-Leste, iha segunda-feira, hala’o Konferénsia Interrnasionál da-IV kona-ba Desentralizasaun Administrativu no Podér Lokál.

Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa nian, no Ministru Administrasaun Estatál, Dionísio da Costa Babo Soares,  kumprimenta partisipante sira ne’ebé halibur-an iha Sala Konferénsia Otél Timor nian no esplika katak konferénsia ne’e ninia objektivu mak atu haburas prosesu desentralizasaun administrativu Timor-Leste nian, liuhosi kontaktu ho realidade podér lokál Portugál no Australia nian.

Bainhira hato’o diskursu abertura ofisiál nian, Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo, subliña katak reforma sira iha desentralizasaun administrativu ne’ebé la’o hela ne’e, hala’o ho “objektivu atu lori servisu báziku sira ba besik liután populasaun, hodi fó benefísiu ba ita nia povu, hodi bele reforsa kapasidade atu jere ba asuntu hirak ne’ebé relasiona ho sira nia nesesidade no ba sira nia moris loron-loron nian, no haburas iha sira dinámika foun ida iha ita nia demokrasia no sidadania ne’ebé mak ita hotu defende.” Primeiru-Ministru mós esplika tan katak, prosesu ida ne’e sei hala’o graduál, tanba Timor-Leste sei presiza atu dezenvolve ninia kbiit sira, hodi bele hetan “kapasidade institusionál, kapasidade umanu, kapasidade administrativu, kapasidade jestaun públiku no kapasidade lojístika, hanesan atu destaka de’it buat ruma ne’ebé importante liu”.

Durante aprezentasaun rua ne’e, Sekretáriu Estadu Administrasaun Lokál Portugál nian, António Leitão Amaro no Vise-Sekretáriu Departamentu Infra-estrutura, Bee, Rai no Propriedade Estadu Victoria nian, Terry Garwood, sira ko’alia kona-ba oinsá estrutura podér lokál nian iha sira nia país. Siran na’in rua hetan pergunta hosi partisipante sira kona-ba karakterístika sistema nian sira iha sira nia país, hodi bele reflete kona-ba modelu ida ne’ebé adekuadu tuir kontestu timor nian.

Iha tinan rua oin mai, Timor-Leste sei tama ba faze desentralizasaun administrativu, hodi nune’e  nasaun kontinua la’o tuir dalan ida ne’e to’o harii podér lokál. Primeiru-Ministru esplika tan katak “Governu sei konsentra nia atensaun tomak, inklui deskonsentrasaun ba munisípiu sira iha prosesu planeamentu nian, orsamentu no ezekusaun despeza sira, hahú kedas ona iha tinan 2016.”

Portavós Governu nian, Ministru Estadu, Agio Pereira, ko’alia katak, “Konferénsia ne’e hanesan biban di’ak ida atu bele haree fila fali modelu hirak seluk no ita bele aprende daudaun, bainhira ita dezenvolve no fó forma ida ba modelu podér lokál nian iha Timor-Leste. Ita nia Konstituisaun dehan katak ita tenki organiza Estadu, atu nune’e bele hamosu “partisipasaun direta no ativa hosi mane no feto sira iha vida politika”. Bainhira ita la’o ba oin ho jerénsia di’ak, tuir dalan ba desentralizasaun nian, ida ne’e bele halo sidadaun hotu-hotu Timor-Leste nian sira partisipa iha dezenvolvimentu integradu no sustentável ita nia nasaun nian.”

   Ba leten