Konferénsia “Uma-kreda tuir lala’ok timoroan nian”

Ses. 10 abril 2015, 18:56h
PM Palacio Lahane Conferencia Igreja rosto timorense

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo partisipa iha Konferénsia “Uma-Kreda tuir lala’ok timoroan nian” iha loron 9 abril, iha Palásiu Lahane, iha Dili.

Konferénsia ne’e Institutu Superiór Filozofia no Teolojia Don Jaime Garcia Goulart maka organiza no tuir selebrasaun funerál Reverendu Don Alberto Ricardo da Silva nian, maka Xefe Governu, iha ninia diskursu, ko’alia hodi hanoin hikas fali katak “nia maka ema Uma-kreda nian ida, nia maka ema país nian ida” no “nia oin hatudu momoos tebes iha istória Uma-kreda nian no nia reprezenta mós papél Uma-kreda nian ba-iha luta Libertasaun Nasionál.”

Xefe Ezekutivu temi mós kona-ba Uma-kreda nia ema na’in rua, ne’ebé maka determinante iha luta ba independénsia: mak amu bispu na’in rua Dili nian, Don Martinho da Costa Lopes no Nobel ba Pás, Don Ximenes Belo.

Dr.Rui Maria de Araújo hanoin hikas fali influénsia Uma-kreda nian iha autodeterminasaun Timor-Leste nian no iha durante períodu koloniál, hodi rekoñese katak “saida maka distinge ita nia an hosi ita nia país viziñu sira, husi ninia povu no nia kultura sira, maka rezultadu ne’ebé hetan hosi kontaktu ho Uma-kreda hamutuk ho ninia misionáriu sira, ho ema portugés sira, ne’ebé kontribui ona hodi hamosu identidade ida rasik nian no ha’u bele hatete úniku tebes iha illa sorin balun sudueste aziátiku nian ne’e.”

Iha tinan komemorasaun kona-ba ema portugés sira tau ain iha rai Timor, Primeiru-Ministru dehan katak “iha tinan atus lima liubá maka misionáriu portugés sira tun ho ró iha Lifau no sira marka iha ita nia istória aspektu ida hosi  fundadór sira no halo diferensa Timor-Leste  nian – maka relijiaun katólika.”

Asiste mós iha konferénsia ne’e, maka elementu hirak pertense ba Uma-kreda Timor nian, hanesan amu bispu Baukau no administradór apostóliku Dili nian, Don Basílio do Nascimento, no amu bispu Maliana, Don Norberto Amaral, Xefe Kaza Sivil Prezidénsia Repúblika nian, Fidelis Magalhães, membru governu sira no Parlamentu Nasionál no estudante sira.

   Ba leten