OJE ba tinan 2015 sei diskuti hela iha Parlamentu Nasionál

Seg. 01 dezembru 2014, 21:19h
OGE_Inicio_2015_PORTAL

Proposta Lei kona-ba Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan finanseiru 2015, hahú analiza no diskuti ona iha jeneralidade iha segunda-feira ne’e, loron 1 fulan-dezembru, iha Parlamentu Nasionál.

Rezultadu husi workshop anuál "Yellow Road", ne’ebé hala’o iha fulan maiu nia rohan husi Ministériu Finansas, hosi komunidade grupu boot ida ne’ebé mak iha interese hodi halibur malu atu identifika, analiza no diskuti ba sustentabilidade ba orsamentu tinan oin nian, no sorumutuk lubun ida atu estabelese pakote fiskál ba orsamentu tinan 2015, Konsellu Ministrus aprova ona, iha loron 2 fulan-outubru, proposta Lei ba OJE tinan 2015 ho valór $ 1,57 millaun dolar amerikanu. Vaór ida ne’e hatudu aumentu uitoan de’it kompara ho Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2014.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, aprezenta Proposta Lei iha Sorumutuk Plenária Parlamentu Nasionál nian hodi hatete katak, “wainhira konsidera Orsamentu Jeral Estadu ba 2015 ita labele haluha objetivus fundamentais haat:

Primeiru, polítika fiskal tenke sustentável ba médiu no longu prazu.

Segundu, kresimentu ekonómiku sustentável tenke koerente no benefisia sidadauns timoroan hotu-hotu, husi áreas urbanas ba áreas rurais.

Terseiru, ita tenke investe iha infra-estruturas ho kualidade, no rekursus umanus kualifikadus, ne’ebé sustenta kresimentu ekonómiku, prestasaun servisus no dezenvolvimentu setores produtivus Nasaun nian tomak.

Kuartu, tenke proteje timoroan hotu-hotu liu-liu sira ne’ebé presiza no merese liu, sira ne’ebé nein sempre bele hetan diretamente benefísius husi kresimentu ekonómiku.

Atu alkansa objetivu hirak ne’e, Xefe Governu fó hanoin katak, “jestaun ho protesaun ba ita-nia rekursus naturais ne’e kestaun ida ne’ebé relasiona ho timoroan tomak, ne’e kestaun kona-ba dignidade ho soberania nasional!”

Durante ninia diskursu, Primeiru-Ministru ko’alia kona-ba progresu hirak ne’ebé mak Timor-Leste alkansa tiha ona, husi nível nasionál no internasionál no transversál ba setór oinoin rekoñese ona, no Governu iha vontade atu  halo nafatin:” “Ita tenke mantein konsistênsia iha investimentu prioritáriu iha áreas dezenvolvimentu fíziku, umanu no sosial, hodi asegura mos prudênsia ne’ebé presiza hodi permite  sustentabilidade fiskal.Nune’e ami propoen iha orsamentu ne’e kontrasaun despezas korrentes, razaun tansá propoen los de’it aumentu mínimu nesesáriu. (…)hodi garante sustentabilidade fiskal no asegura katak prokura iha ekonomia konsistente ho inflasaun ne’ebé baixa.”

Hafoin  halo tiha diskursu aprezentasaun OJE nian ba tinan 2015, tuir kedas deklarasaun sira husi bankada parlamentár sira (FRETILIN,CNRT,PD no Frente Mudansa) no leitura hosi Komisaun C, Komisaun ne’ebé mak responsável ba-iha área finansas públikas nian.

Sorumutuk Plenária atuhodi diskuti OJE iha jeneralidade sei hala’o durante loron 3 nia laran. Hafoin halo tiha votasaun ba jeneralidade, tuir kedas diskusaun ba-iha espesialidade ne’ebé bele hala’o  másimu to’o loron 10 serbisu nian.

Debate iha Parlamentu Nasionál sei halo tranmisaun direta iha Rádiu Televizaun Timor-Leste nian (RTTL).

   Ba leten