Timor-Leste simu edisaun da-5 Sorumutuk bilaterál sira defeza nian ho Estadus Unidus Amérika

Seg. 27 outubru 2014, 16:46h
5th BDD Delegations Group Photo_PORTAL

Timor-Leste ho Estadus Unidus Amerika hasoru malu iha Dili, iha loron 23 no 24 fulan -outubru, atu diskuti kona-ba revizaun kooperasaun ne’ebé hala’o hela entre departamentu militar rua no atu loke dalan ba tinan oin. Edisaun da-5 Sorumutuk Bilaterál sira Defeza nian ne’e prezide hamutuk hosi Diretór-Jerál Sekretaria Estadu Defeza (SED), João de Corte-Real Araújo, Komandante Komponente Navál, Higino das Neves no Xefe Divizaun ba Sudeste Aziátiku Komandu Norte-Amerikanu Pasífiku nian (PACOM) Kapitaun Gregory St. Pierre.

Pontu prinsipál ida hosi pontu prinsipál hirak seluk ne’ebé mak delegasaun sira ko’alia durante konversasaun hirak ne’e, mak kona-ba envolvimentu multilaterál F-FDTL nian, la’os de’it iha Sudeste Aziátiku no iha Rejiaun Azia-Pasífiku, maibé mós iha nível globál, haree  hosi mudansa rápidu senáriu internasionál no rejionál nian.

  Tan ne’e, forsa militár rua ne’e sei kontinua buka oportunidade sira atubele kopera no estabelese operasaun konjunta, atu nune’e bele apoia aspirasaun Timor-Leste nian hodi bele partisipa maka’as liután iha organizasaun globál no rejionál nian sira, hanesan ASEAN, CPLP no Nasoens Unidas. Liu-liu, atu hala’o ezersísiu konjuntu sira entre Estadus Unidus Amérika no Timor-Leste no, iha nível rejionál, ho parseiru oin-oin. Komandante Komponente Navál F-FDTL nian rekoñese susesu hosi ezersísiu hirak ne’e no ninia utilidade atu forma ita nia militár sira iha kontestu servisu nian.

Foin lailais ne’e, iha fulan-juñu 2014, F-FDTL sira adere ho susesu ba-iha Parseiria Pasífiku nian, hanesan ezersísiu médiku no enjeñaria rejionál nian ida, ne’ebé harii atubele fó asisténsia umanitária no preparasaun ba risku katástrofe sira, hodi prepara mós edisaun ba tinan 2015 nian.

Paralelu ho dezenvolvimentu doutrina militár no operasaun konjunta sira, Estadus Unidus reafirma mós ninia kompromisu atu apoia iha kapasitasaun F-FDTL atu nune’e bele garante protesaun no seguransa Timor-Leste nian. Tuir Diretór-Jerál SED nian katak, protesaun no seguransa mak sai hanesan ruin kotuk dezenvolvimentu nian no uluk sai ona hanesan prioridade hirak ne’ebé estratéjiku ba Timor-Leste. Ho ida ne’e, mak kapasidade navál F-FDTL nian, sai asuntu ida hosi asuntu hirak seluk ne’ebé ho preokupasaun boot liu, liu-liu nini kapasidade atu salvaguarda soberania no fronteira tasi nian sira, atu halo patrulla ba tasi territoriál no atu proteje rekursu tasi nian sira.

Molok hala’o konversasaun delegasaun sira vizita baze navál F_FDTL nian iha Hera, hodi haree hamutuk ezersísiu trilaterál enjeñaria nian ne’ebé hala’o hela entre Austrália, EUA no Timor-Leste “Harii Hamutuk”. Aleinde harii kazerna ba mariñeiru sira, enjeñeiru sivil hosi F_FDTL, hosi Mariña EUA, hosi Fuzileiru EUA no Ezérsitu Austrália sira, hadi’a mós Sentru Komunitáriu Hera.

Forsa Armada EUA nian no F-FDTL sira koopera ho malu hori uluk kedas bainhira harii Forsa Armada Timor nian iha tinan 2001. Kooperasaun ne’e aumenta tinan-tinan, hodi hasa’e tan kapasitasaun tékniku no formasaun iha lian inglés, ba pesoál hosi F-FDTL sira no atu intensifika tan esforsu Forsa Armada Timor nian iha partisipasaun rejionál multilaterál ne’ebé maka’as liután.

Delegadu sira seluk mós partisipa iha ne’e, la’os de’it ema sivil maibé mós militár sira, hosi Sekretaria Estadu Defeza F-FDTL nian, hosi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun nian, hosi Kaza Militár Prezidénsia Repúblika nian, hosi Komandu EUA nian sira ba Pasifiku (PACOM) no hosi Estadu-Maiór Konjuntu E.U.A nian.

Durante Sorumutuk Bilaterál Defeza nian ba da-5 ne’e, Timor-Leste ho Estadus Unidus Amérika reafirma sira nia relasaun amizade ne’ebé sei dura ba oin.

   Ba leten