Índise Globál kona-ba Hamlaha estraga progesu iha Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Dili, loron 17 fulan-outubru tinan 2014

 

Índise Globál kona-ba Hamlaha estraga progesu iha Timor-Leste

Índise Globál kona-ba Hamlaha (“GHI” iha lian Inglés), ne’ebé fó sai iha loron-segunda ne’e, halo jornál sira tau iha títulu, ne’ebé sira foti husi Reuters: “Burundi, Eritrea no Timor-Leste horik iha fatin leten liu iha tabela kona-ba Índise Globál kona-ba Hamlaha”.

Iha nia diagrama “Vensedór no Vensidu”, Índise ne’e sai hanesan ranking ida husi ranking sira ne’ebé halibur ona iha nasaun sira iha dezenvolvimentu nia laran, hodi aprezenta-an hanesan fonte autorizada kona-ba progresu ne’ebé iha hela dezenvolvimentu nia laran. Aleinde ninia klasifikasaun no ranking sira ne’ebé bele hamosu dúvida, buat ida ne’ebé halo hakfodak liután iha Índise Globál kona-ba  Hamlaha 2014 nian maka buat ne’ebé reprezenta ona senáriu ida iha ne’ebé tau Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé falla ona iha ninia progresu. Tendénsia ida ne’e, haree husi klasifikasaun nasaun nian ne’ebé sa’e husi 25,7 iha tinan 2005 ba 29,8 iha tinan 2014, no mosu kontráriu fali ho dadus hirak ne’ebé iha, inklui dadus hirak ne’ebé autór sira husi Índise Globál kona-ba Hamlaha dehan utiliza ona.

Iha nasaun sira hanesan Timor-Leste, iha ne’ebé ninia dezafiu sira barak, progresu ne’ebé konstante tenke halo no utilizadu atu motiva hodi bele alkansa objetivu barak liután. Estragu ne’e iha poténsia atu dezmoraliza no dezestabiliza.

Iha tinan hirak ikus ne’e, Timor-Leste halo ona progresu signifikativu iha indikadór tolu husi Índise Globál kona-ba Hamlaha: subnutrisaun, persentajen husi labarik sira ne’ebé soi todan ki’ik liu husi todan ideál no mortalidade labarik nian.

Iha indikadór dahuluk nian husi Índise Globál kona-ba Hamlaha, proporsaun husi ema ho subnutrisaun ne’ebé iha hanesan persentajen husi populasaun, autór ne’e dehan katak nia uza númereu sira husi Organizasaun Nasoins Unidas ba Agrikultura no Alimentasanun (“UN-FAO”, iha lian inglés), husi tinan 2004. Tanba númeru sira ne’e la hetan lejitimasaun husi dadus sira ne’ebé iha konkluzaun, ne’ebé loloos karik buat ne’ebé dadus sira ne’e hatudu maka avansu ida, ho diminuisaun konstante ida hamutuk 34% iha tinan 2005-2007 ba 28,8% iha tinan 2012-2014. Halo nu’usá maka autór sira husi Índise ida ne’e bele dehan 38,3% ba períodu 2011-2013, ida ne’e sai hanesan mistériu ida.

Indikadór daruak husi Índise Globál kona-ba Hamlaha maka “persentajen husi labarik sira ne’ebé soi todan menus husi ideál”, dezafiu ida ne’ebé boot ida ba ida ne’ebé Timor-Leste hatán hela iha frente oin-oin, ho rezultadu sira ne’ebé pozitivu. Dadus ida ne’ebé la hamosu dúvida husi Estudu kona-ba Padraun Moris iha Timot-Leste (Timor-Leste Survey of Living Standarts - TLSLS), tinan 2007, husi Estudu Demográfiku no Saúde (Demographic Helath Survey DHS, iha lian inglés) tinan 2009-2010 no husi Estudu kona-ba Alimentasaun no Nutrisaun, ne’ebé hetan aopiu husi UNICEF, hatudu katak nivel sira temi ne’e tuun maka’as husi 48,6% ba 44,7% no agora ba 37,7%

Iha área mortalidade labarik nian, Timor-Leste konsege ona redusaun ida ne’ebé maka’as tebes iha taxa mortalidade labarik nian ho idade tinan lima mai kraik. Iha tinan 2002, labarik sira ne’ebé partu mai no moris, rejista hamutuk 125 mak mate husi kada 1000, no númeru ida ne’e tuun tan ona ba 64 tuir Estudu Demográfiku no Saúde tinan 2009-2010. Maske sei iha buat barak maka atu halo, ida ne’e sai hanesan progresu ida ne’ebé bele halo Timor-Leste sente orgullu.

Portavós, Ministru Ágio Pereira, salienta katak “Índise Globál kona-ba Hamlaha la reprezenta loloos situasuan atuál Timor-Leste nian no hamenus forsa husi servisu maka’as ne’ebé parseiru Timor nian no internasionál sira halo hela atu hadi’a kondisaun nasaun nian sira. Ami hein katak nasaun g7+ nian sira seluk hetan mós avaliasaun ida di’ak. Iha realidade, dadus sira hatudu duni hela katak ami rejista hela progresu signifikativu ida relasiona ho dezafiu inkrível sira ne’ebé ami tenke hasoru. Governu kontinua agradese kontribuisaun sira ne’ebé iha duni folin no tulun ami nia esforsu sira atu hasa’e kualidade moris sidadaun Timor-Leste nian sira”

   Ba leten