Alterasaun dahuluk ba Lei Orsamentu Jeral Estadu tinan 2014 hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasionál

Kin. 16 outubru 2014, 10:33h
IMG_5079

Iha kontinuasaun husi pedidu ida husi Governu, Parlamentu Nasional hala’o ona sorumutu iha sesaun plenária estraordinária ida, iha loron 15 fulan-outubru, atu diskute no vota ba alterasaun dahuluk ba Lei no 2/2014, loron 5 fulan-fevereiru, Lei Orsamentu Jeral Estadu nian ba tinan 2014.

Buat ne’ebé sai hanesan kestaun mak no 5 husi artigu 8husi Lei ne’ebé maka temi iha leten ne’ebé prevee katak “Karik to’o trimestre datoluk nia rohan, maka ezekusaun orsamentál to’o ona 75%, Governu bele rekore ba transferénsia husi Fundu Mina-rai boot liu husi Rendimentu Sustentável Estimadu, bainhira informa uluk ona ba Parlamentu Nasionál no asegura ona rezerva ida ho valór dolar millaun 200 iha Konta Tezouru nian”.

Pedidu alterasaun nian ne’e, husi parte Governu nian, bazeia ba faktu katak, iha trimestre datoluk nia rohan, ezekusaun orsamental to’o de’it 50% nune’e implika, katak Governu labele prosesa levantamentu ne’ebé boot liu husi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE).

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, iha nia diskursu, esplika kona-ba motivu hirak ne’ebé halo ezekusaun orsamentál tenke hasa’e iha trimestre dahaat –saláriu fulan 13o ne’ebé selu iha fulan Dezembru; pozisaun foun sira ba administrasaun públika ne’ebé maka sei iha to’o tinan ne’e nia rohan; despeza sira ne’ebé mak iha relasaun ho projetu kapital dezenvolvimentu no ezekusaun rúbrika sira kona-ba bens no servisu no kapitál menór – no bolu atensaun ba risku atu transfere dívida sira husi tinan fiskál ida ne’e nian ba tinan 2015 mai ne’e no mós ba saldu ne’ebé ki’ik liu husi dólar millaun 200 ne’ebé hanesan rezerva (ne’ebé Ministériu Finansas rekomenda), karik la iha posibilidade atu halo levantamentu ba montante ne’ebé resin.

Atu dehan ho lia-fuan badak katak, pedidu alterasaun nian ne’ebé maka Governu submete ona ba Parlamentu Nasionál bazeia deit iha mudansa lia-fuan “Karik, to’o trimeste datoluk nia rohan…” ba “Bainhira…”, ho hanoin atubele aumenta espasu tempu nian hodi bele halo levantamentu ne’ebé boot liu husi RSE.

Parlamentu Nasionál aprova ona alterasaun dahuluk ne’e ho votasaun iha jeneralidade, iha espesialidade no iha globalidade. Iha jeneralidade iha votu afavór 35, abstensaun 18 no vota kontra laiha. Iha espesialidade no iha globalidade vota afavór hamutuk 33, abstensaun 19 no la rejista vota kontra.

   Ba leten