Garuda hahú semo ba para Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Dili, loron 17 fulan Setembru tinan 2014

Garuda hahú semo ba para Timor-Leste

 

Garuda, kompañia aérea nasionál Indonésia, besik ona atu hahú semo lorloron, entre Denpasar no Díli, iha fulan Outubru.

Iha loron 26 fulan agostu, halo assinatura Memorandu Entendimentu ida entre Prezidente no Administradór Ezekutivu Garuda nian Emirsyah Satar no Diretór Air Timor, Abessy Bento, iha prezensa Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Prezidente Indonésia, Susilo Bambang Yudhoyono. Iha ámbitu Memorandun Entendimentu ida ne’e, Air Timor mak sei fa’an billete Garuda nian.

Garuda mak oferese voo hirak ne’e hatan ba interese Timor-Leste nian hanesan destinu turístiku ne’ebé aumenta beibeik no hanesan mós sentru emprezariál rejionál.

Turizmu hanesan sektór ida ne’ebé importante liu iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ne’ebé aprezenta poténsia kresimenetu ida maka’as tebes. Iha tinan 2013, rejistu entrada turista nian aumenta 74% kompara ho valór sira iha tinan 2012 nian no sa’e liu dala hitu kompara hosi rejistu entrada nian iha tinan 2007. Timor-Leste nia tasi ibun no bee moos, nia foho matak furak, nia fatin hodi luku ne’ebé ema hothotu iha mundu hatene no nia rikusoin sai dalan ida ne’ebé hodi dada ema, ninia distánsia ladun dook ba ema la’o-rai sira sudeste aziátiku nian, hosi Pasífiku Austrália, hakarak mai vizita fatin ida ne’e.

Alénde ne’e, Timor-Leste iha pozisaun ida ne’ebé hetan vantajen hosi Zona Trilaterál dezenvolvimentu sub rejionál nian, ne’ebé promove kooperasaun ekonómika entre Indonézia, Austrália no Timor-Leste, haree liu-liu ba-iha oportunidade iha Kupaun, Timor-Leste no iha Norte Teritóriu nian.

Husi ne’e mós, bele haree katak kontinua hala’o nafatin konstrusaun infraestrutura nian ba ema la’o-rai sira, modernu no dezenvolvidu.

Porta-Voz Governu nian, Agio Pereira, fó boas-vindas ba aviaun semo foun ne’e, hodi hatete katak “aumentu konetividade sei loke dalan atu vizitante barak bele hatene tan Timor-Leste, laós de’it hanesan fatin deskansa nian ida maibé mós ba negósiu. Setór turístiku ida ne’ebé sei iha hela dezenvolvimentu, airin ida fundamentál ba ita nia planu atuhodi diversifika ekonomia Timor-Leste nian no aviaun semo foun ne’e, sai nu’udar sasin ida ne’ebé hatudu katak ema nia fiar aumenta ba ita nia nasaun hanesan fatin ida ne’ebé furak no oportunidade”.

   Ba leten