Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-setembru tinan 2014

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, Loron 2 Fulan-Setembru Tinan 2014

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-setembru tinan 2014

Governu hala’o sourumutuk iha loron-tersa ne’e, loron 2 fulan-setembru tinan 2014, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona:

1. Proposta kona-ba Rezolusaun ba aprovasaun Konvensaun entre Repúblika Portugeza no Repúblika Demokrátika Timor-Leste atu evita tributasaun dupla no previne evazaun fiskál iha matéria impsotu nian sira kona-ba rendimentu

Proposta kona-ba Rezolusaun ida ne’e, ne’ebé hetan ona aprovasaun iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-dezembru tinan 2011 no haruka ona atubele hetan konsiderasaun husi Palamentu Nasionál, la biban hetan ratifikasaun husi órgaun soberania nian ida ne’e. Tanba diploma ne’e Governu ida uluk maka haruka, no konsidera hanesan kadukada tiha ona iha sede Parlamentu Nasionál nian depoizde lejizlatura ida uluk ne’e reamata, Konsellu Ministrus submete fila-fali Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian kona-ba Akordu Tributasaun Dupla ho Portugál ne’e atubele hetan apresiasaun husi Parlamentu  Nasionál.

Fó hanoin katak, diploma ida ne’e ninia objetivu maka estabelese kompromisu entre Repúblika Portugeza no Repúblika Demokrátika Timor-Leste atu halakon ho efetivu tributasaun dupla  no estabelese mekanizmu kooperasaun nian sira entre parte rua ne’e atu previne evazaun fiskál iha  matéria kona-ba impostu sira kona-ba rendimentu.

2. Proposta Lei kona-ba kombate ba tráfiku no konsumu ilegál droga

Proposta Lei ida ne’e ninia objetivu maka estabelese rejime jurídiku kona-ba kombate hasoru tráfiku droga nian, no impoin medida hirak ne’ebé adekuada kona-ba kontrolu no fiskalizasaun ba tráfiku droga, no determina adosaun medida multidixiplinár sira ba tratamentu no reinsersaun ema sira ne’ebé sai ona hanesan dependente ba droga.

Atu fó hatene mós katak Timor-Leste halo hotu ona, foin lalais ne’e, prosesu ratifikasaun Konvensaun Nasoins Unidas nian Kontra Tráfiku Ilegál Droga sira nian no Substánsia Psikotrópika sira tinan 1998 no prepara an atu ratifika konvensaun importante rua seluk iha kombate ba droga iha planu internasionál (Konvensaun Únika kona-ba Droga tinan 1961 no Konvensaun Kona-ba Substánsia Psikotrópika sira tinan 1971).

3. Rezolusaun Governu nian ne’ebé autoriza Institutu Formasaun Dosente no Profisionál sira Edukasaun nian (INFORDEPE) atubele fó Diploma Pós-Graduasaun nian ba titulár Kursu Formasaun Formadór nian

Sertifikasaun ba graduadu sira husi Kursu Formasaun Formadór Institutu Formasaun Dosente no Profisionál sira Edukasaun nian ho diploma “Pós-Graduasaun iha Formasaun Profesór ho espesializasaun iha Hanorin Lian sira / Hanorin Siénsia sira / Hanorin Matemátika ninia objetivu maka loke dalan ba harii kuadru Dosente sira INFORDEPE nian ida ne’ebé hetan kualifikasaun ho di’ak duni.

Aleinde fó sertifikasaun ba formandu sira ne’ebé halo hotu ona kurusu ne’ebé halo entre tinan 2012 no 2013, diploma ida ne’e fó mandatu ba Ministériu Edukasaun, liuhusi Vise-Ministru Ensinu Superiór, atu, hamutuk ho Universidade Nacional de Timor-Lorosa’e (UNTL) hahú prosedimentu hirak ne’ebé presiza atu diploma ida ne’e bele ekivale ho diploma pós-graduasaun nian ba parte kurrikulár Kursu Mestradu ida nian ne’ebé atu halo hotu iha Universidade ne’e.

Konsellu Ministru halo ona mós análize kona-ba:

1. Aprezentasaun kona-ba sustentabilidade Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan fiskál 2015

Diretór-jerál Orsamentu Estadu halo pontu situasaun nian ida, ba Konsellu Ministrus, kona-ba sustentabilidade husi proposta sira ne’ebé ministériu no instituisuan sira aprezenta ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2015 ba Komisaun Revizaun Orsamentu. Komisaun ida ne’e, ne’ebé integra reprezentante sira husi setór xave sira Governu nian, halibur, iha fulan hirak ikus ne’e, ho responsavel sira husi ministériu no instituisaun sira atu halo análize ida ba proposta hirak ne’e ne’ebé sei serve hanesan baze ba elaborasaun OJE ba tinan fiskál 2015.

   Ba leten