Sensu Pilotu prepara dalan ba Sensu tinan 2015 nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Dili, loron 12 fulan Agostu tinan 2014

 Sensu Pilotu prepara dalan ba Sensu tinan 2015 nian

 

Diresaun-Jerál Estatístika prepara hela Sensu Jerál Populasaun no Abitasaun Timor-Leste nian, ne’ebé sei hala’o iha tinan 2015. Iha fulan kotuk, hala’o ona Sensu Pilotu ida iha área 8 ne’ebé hili ona husi distritu 13 Timor-Leste nian. Ema atus ida maka envolve-an ona iha realizasaun entrevista sira, iha rezidénsia sira besik 10.000 hodi koko materiál sira no téknika sira halibur dadus nian.

Bainhira, iha tinan oin, hahú halibur dadus ba Sensu 2015 nian, ema 5.200 maka sei envolve-an hodi halibur informasaun hosi-uma-bá-uma kona-ba abitasaun hothotu iha Timor-Leste. Diretór-Jerál Estatístika, António Freitas, hatete katak “sira-ne’ebé hetan oportunidade atu partisipa iha projetu ne’e sei tuir formasaun durante semana tolu, ne’ebé sira sei hetan la’ós de’it koñesimentu maibé mós servisu temporáriu ida, no bele sai hensan biban ida atu serbisu permanente, iha loron aban-bainrua, tanba esperiénsia ne’ebé sira sei hetan”.

Sensu ne’e sei fornese informasaun relevante ne’ebé haree ba orientasaun kona-ba polítika formasaun nian no tulun iha mediasaun no avaliasaun progresu, haree tuir objetivu nasionál sira husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian ba 2011-2030 no meta internasionál sira hanesan Objetivu husi Dezenvolvimentu Miléniu nian. Dadus hirak ne’ebé foti iha Sensu ne’e importante tebes ba foti desizaun ho konxiénsia kona-ba lokalizasaun no fornesimentu servisu sira, hanesan saúde no edukasaun, no estabelesimentu no dezenvolvimentu infraestrutura hirak ne’ebé apropriada, hanesan estrada no ponte sira.

Husikedas tempu restaurasaun independénsia Timor-Leste nian, iha tinan 2002, hala’o ona Sensu dala rua, iha tinan 2004 no iha 2010. Iha tinan 2010, informasaun Sensu ne’e nian fahe mós ba populasaun Timor-Leste nian liuhusi programa inovadór ida hanaran “Sensus Fo Fila Fali” (Devolução do Censo). Halo mós semináriu no fahe relatóriu sira iha suku ida-idak husi suku hamutuk 442 iha Timor-Leste, hodi fahe informasaun kona-ba dimensaun populasaun nian, edukasaun, saúde, merkadu servisu nian, agrikultura, bee no saneamentu, eletrisidade, taxa mortalidade nian no nível moris kiak nian. Tuir Sensu 2010 nian populasaun Timor-Leste nian hamutuk ema 1.066.409.

Governu rekoñese katak iha tempu besik importante atu hala’o Sensu ida iha kada tinan 5, atu determina dinámika nasaun nian. Prevee ona mós ba tinan 2015 Inkéritu Demográfiku Saúde nian ida. Atu hatene informasaun barak liután kona-ba Sensu konsulta sítiu “Estatístika Timor-Leste nian” iha www.statistics.gov.tl.

   Ba leten