Simeira ba da-X Xefe Estadu no Governu CPLP Dili nian sira

Kua. 23 jullu 2014, 23:54h
Foto de Familia X CCEG CPLP_final_PG

Iha loron 23 fulan Jullu tinan 2014, reprezentante aas liu iha governu Komunidade País Lian Portugés nian (CPLP sigla iha lian portugés) halibur-an iha Kapitál Timor-Leste nian, atu partisipa iha Simeira Xefe Estadu no Govenru CPLP Dili nian.

Hosi sorumutuk nível aas nian ne’e mak hetan “Deklarasaun Dili, no dokumentu 23 hirak seluk, ne’ebé mak Konsellu Ministrus CPLP nian analiza tiha ona, iha Sorumutuk ba da-XIX Konsellu Ministrus nian ne’ebé mak hala’o uluk tiha molok konferénsia Xefe Estadu no Governu nian sira. Dokumentu hirak ne’e diskuti no aprova hosi partisipante Sorumutuk nian sira, hanesan : Prezidente Asembleia Nasionál Angola no Prezidente Asembleia Parlamentár CPLP nian, Fernando da Piedade Dias dos Santos; Primeiru-Ministru Guiné-Bissau nian, Domingos Simões Pereira; Prezidente Repúblika Cabo Verde, Carlos Fónseca; Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão; Prezidente Repúblika Moçambique, Armando Emílio Guebuza; Sekretáriu Ezekutivu CPLP nian, Murade Murargy; Prezidente Repúblika Portugal nian, Cavaco Silva; Primeiru-Ministru Repúblika Portugal nian, Pedro Passos Coelho; Vise-Prezidente Repúblika Angola, Manuel Domingos Vicente; no Vise-Ministru Relasasun Esteriór Brazil nian, Paulo Cordeiro de Andrade Pinto

Dokumentu hirak ne’ebé aprova ona iha Simeira Dili nian mak: Rezolusaun kona-ba atu harii Klibur Servisu hodi define Vizaun Estratéjika Fóun CPLP nian; Deklarasaun kona-ba fó valór ba Diretór Ezekutivu Institutu Internasionál Lian Portugés, Profesór Doutór Gilvan Müller de Oliveira; Deklarasaun kona-ba fó valór ba Prezidente Repúblika Moçambique nian, Armando Emílio Guebuza; Deklarasaun kona-ba Situasaun Guiné-Bissau nian; Deklarasaun kona-ba fó valór ba Prezidente Repúblika Portugal nian, Aníbal Cavaco Silva; Deklarasaun kona-ba “CPLP no Globalizasaun”; Rezolusaun kona-ba Konsesaun Kategoria Observadór Asosiadu CPLP nian ba Geórgia; Rezolusaun kona-ba Rekomendasaun Konsesaun Kategoria Observadór Asosiadu CPLP nian ba Repúblika Namíbia; Rezolusaun kona-ba Rekomendasaun Konsesaun Kategoria Observadór Asosiadu CPLP nian ba Repúblika Turquia; Rezolusaun kona-ba Rekomendasaun Konsesaun Kategoria Observadór Asosiadu CPLP nian ba Japão; Rezolusaun kona-ba Konsesaun Kategoria Observadór Konsultivu CPLP nian; Rezolusaun kona-ba Deklarasaun Konsellu Seguransa Alimentár no Nutrisionál CPLP nian (CONSAN-CPLP); Rezolusaun kona-ba Programa Indikativu Kooperasaun CPLP nian no Pós 2015; Rezolusaun kona-ba Planu Estratéjiku sira Kooperasaun Setoriál CPLP nian; Rezolusaun kona-ba atu Kontinua Tema Seguransa Alimentár no Nutrisionál to’o 2025 iha Ajenda CPLP nian; Rezolusaun kona-ba Konvensaun Multilaterál Seguransa Sosiál CPLP nian; Rezolusaun kona-ba Kultura iha Ajenda ba Dezenvolvimentu Pós 2015; Rezolusaun kona-ba Siénsia, Teknolojia, Ensinu Superiór no Inovasaun iha Ajenda ba Dezenvolvimentu Pós 2015; Rezolusaun kona-ba Edukasaun iha Ajenda ba Dezenvolvimentu Pós 2015; Rezolusaun kona-ba Konfederasaun Emprezariál CPLP nian; Rezolusaun kona-ba atu Harii Klibur Tékniku Estudu nian ida ba Esplorasaun no Produsaun Konjunta Idrokarbonetu iha Espasu CPLP nian; Rezolusaun kona-ba Relatóriu Auditoria ba Demonstrasaun Finanseira Sekretariadu Ezekutivu CPLP nian iha Tinan 2013 no IILP nian iha Tinan 2012.

Hosi desizaun hirak ne’e, bele destaka atribuisaun Kategoria Observadór Asosiadu CPLP nian ba Geórjia, , Repúblika Namíbia, Repúblika Turquia no Japão, no Kategoria Observadór Konsultivu ba ARCTEL-CPLP (Asosiasaun Reguladór Komunikasaun no Telekomunikasaun sira Komunidade País Lian Portugés nian), ba ASEL (Asosiasaun Superviziór Seguru Lusófónu nian), ba IGC/CDH (Ius Gentium Conimbrigae/Sentru Direitus Umanus), ba ISCSP (Institutu Superiór Siénsia Sosiál no Polítika sira) ba ISEDEF (Institutu Superiór Estudu Defeza nian sira “Tenente-Jenerál Armando Emílio Guebuza”) no ba UCCLA (Uniaun Sidade Kapitál Lian Portugés nian sira).

Servisu konferénsia nian sira hahú kedas iha dadersan. Audiénsia ida kleur tebes – hosi delegasaun Estadu-membru sira, hosi Prezidente Asembleia Parlamentár CPLP nian, hosi Observadór Asosiadu sira, hosi Konvidadu Nasionál no Internasionál sira, no hosi jornalista órgaun komunikasaun social país Komunidade nian sira – hodi asisti sesaun solene abertura Salaun Nobre Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, ho transmisaun direta hosi Televizaun Timor-Leste (TVTL).

Iha abeertura, Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, Taur Matan Ruak, ható’o Boas-vindas ba sira ne’ebé iha fatin nebá no nia hateten katak:” Prezidénsia pro tempore Timor-Leste nian mak nu’udar biban ida ne’ebé ami hakarak aproveita atu dezenvolve ami nia kontribuisaun, hodi hala’o nafatin ba oin servisu importante ne’ebé mak hala’o tiha ona no hodi haboot tan karik bele ba asaun no influénsia hosi ita nia komunidade”. Xefe Estadu ne’e hahi mós “partisipasaun iha servisu hirak señor Primeiru-Ministru eleitu hosi Governu ema guiné sira,  Domingos Simões Pereira, no afirmasaun maka’as kona-ba valór CPLP nian iha Paíz maun-alin ida ne’e”.

Tuir mai intervensaun hirak hosi Prezidente Repúblika Moçambique nian, Armando Emílio Guebuza, hosi Prezidente Asembleia Parlamentár CPLP nian, Fernando da Piedade Dias dos Santos. Konvidadu balu mós bolu sa’e ba palku hodi ko’alia iha sesaun solene abertura nian ne’e, mak hanesan Diretór-Jerál FAO nian, José Graziano da Silva;  Reprezentante Prezidente Indonésia nian, Susilo Bambang Yudhoyono, Ministra Turizmu no Ekonomia Kriativa, Mari Elka Pangestu; Reprezentante ASEAN nian no Embaixadór Myanmar iha Jakarta, U Nyan Lynn; Reprezentante Singapura nian, Ministru Negósius Estranjeirus, K. Shanmugam; no, mós Vise-Ministru Relasaun Esteriór Brazil nian, Paulo Cordeiro de Andrade Pinto, ne’ebé lee mensajem ida hosi Prezidente Repúblika Dilma Rousseff.

Hafóin Serimónia abertura no hasai foto família tuir tradisaun, ne’ebé mak partisipa ona Prezidente Repúblika Guiné Equatorial, Teodoro Obiang Nguema Mbasogo, Xefe Estadu no Governu CPLP nian sira, hala’o sorumutu ho oda-matan taka, hodi ko’alia kona-ba tema hirak iha ajenda ida naruk tebes.

Líder país Komunidade nian sira remata sorumutu iha ona lorokraik, hodi taka sesaun Konferénsia nian, hosi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Taur Matan Ruiak.

Iha ne’e mós entrega Prémiu José Aparecido de Oliveira ba Bispu Dioseze Díli, Dom Alberto Ricardo, hodi reprezenta Uma Kreda Timor-Leste nian, no asina Memorandu Entendimentu ida entre Institutu Internasionál Lian Portugés (IILP) no Repúblika Turquia.

Molok membru CPLP nian no konvidadu sira atu sai ba jantár, ne’ebé Primeiru-Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, mak oferese, iha Kritus-Rei, Prezidente Repúblika hato’o Konferénsia Imprensa hamutuk ida hanesan Sekretáriu Ezekutivu ne’ebé eleitu fali iha Simeira ida ne’e, Murade Murargy.

Taur Matan Ruak ko’alia dehan “Konferénsia ida ne’e sai hanesan Istória CPLP nian tanba konferénsia Alargamentu nian. Guiné Equatorial ko’alia hikas fali no fiar metin ba ninia hakarak rasik atu tama ba CPLP no simu regra no valór hirak ne’ebé sai hanesan referénsia ba Komunidade. Sira nia pedidu adezaun ne’ebé hakotu iha Dili hatudu determinasaun no disponibilidade CPLP nian atu tulun Guiné Equatorial iha ninia haka’as-an sira atu partilla ita ninia valór sira no mós atu tama ba-iha Komunidade”.

Xefe Estadu Timor-Leste nian ko’alia-tan kona-ba inovasaun iha kooperasaun multilaterál Komunidade nian, liuhosi harii-tan rin foun ida iha kooperasaun multilaterál CPLP nian: rin ekonomia nian, hodi fó-sai “estabelesimentu konsórsiu ida atu esplora mina-rai iha onshore ita nia país nian nakloke ba partisipasaun empreza nasionál idrokarbonetu nian sirahosi paíz sira Komunidade nian” no “ atu harii Klibur Tékniku estudu nian ida, atu esplora no prodúz hamutuk Idrokarbonetu iha espasu CPLP nian”.

Hato’o mós determinasaun hosi Estadu-Membru sira kona-ba “atu halo promosaun ida maka’as liután hodi habelar Lian Portugés, inklui mós atu reforsa mekanizmu hirak kona-ba finansiamentu IILP – Institutu Internasionál Lian Portugés nian”.

   Ba leten