Estatístika Organizasaun Mundiál Saúde nian ba tinan 2014 hatudu rezultadu di’ak ba Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 5 fulan Juñu tinan 2014

Estatístika Organizasaun Mundiál Saúde nian ba tinan 2014 hatudu rezultadu di’ak ba Timor-Leste

Iha semestre dahuluk tinan 2014, Organizasaun Mundiál Saúde nain (OMS) publika ona relatóriu tolu ne’ebé hatudu tendénsia pozitiva iha setór Saúde Timor-Leste nian.

Iha loron 27 fulan-Marsu, OMS daklara ona ba rejiaun sudeste aziátiku nian hotu-hotu, inklui Timor-Leste, ne’ebé livre hosi poliomielite. Relatóriu OMS nian esplika katak nasaun 11 hotu rejiaun nian konsege kumpre kondisaun tinan tolu laiha rejistu ba kazu sira ne’ebé konfirmadu, ho orijen nasionál, kona-ba poliomielite nian, vijilánsia laboratoriál ne’ebé di’ak tebe-tebes ba póliovirus, iha kapasidade ne’ebé hatudu ona atu detekta, notifika no hatan ba kazu hatama póliu no garantia ba armazenamentu seguru póliovirus nian iha laboratóriu.

Iha loron 27 fulan-Abríl, Loron Mundiál Luta hasoru Malária, Organizasaun ne’e fó sai katak Timor-Leste iha ona dalan di’ak hatun kazu malária nian ás liu 75% iha períodu tinan 2000 to’o tinan 2015. Medida hirak ne’ebé rekomenda ona hosi OMS atu previne no kontrola malária habelar ona iha Timor-Leste, inklui  protesaun hasoru susuk tata durante tempu kalan liuhosi uza rede moskiteiru nian ne’ebé mak tau ona insektisida, kontrolu ba susuk jéneru Anopheles liuhosi pulverizasaun intra-domisilária ho insetisida,  halo prevensaun no tratamentu ne’ebé efikás ba moras.

Iha loron 16 fulan-Maiu, OMS fó-sai ona Relatóriu “Estatístika Mundiál Saúde nian tinan 2014”, ne’ebé kontein dadus setór saúde nian lubuk-ida hosi membru-Estadu hamutuk 194. Realtóriu ne’e hatudu katak Timor-Leste tuur iha fatin dalimak, entre nasaun 194 ne’e, kona-ba progresu aumentu esperansa-moris nian entre tinan 1990 no tinan 2012. Iha períodu ida-ne’e, esperansa-moris nian iha Timor-Leste aumenta hosi tinan 50 sa’e ba tinan 66. Iha área saúde infantíl nian hatudu progresu di’ak (taxa mortalidade infantíl, mortalidade neonatál no mortalidade to’o tinan 5 nian tuun) nune’e mós saúde inan nian (taxa mortalidade inan nian tuun).

Governu Timor-Leste aloka ona dólar amerikanu millaun $67.2 ba orsamentu Ministériu Saúde iha tinan 2014, aumentu ida-ne’ebé boot liufali millaun $64.3 dólar amerikanu, ne’ebé aloka iha tinan 2013, no dobru liufali alokasaun ba setór Saúde iha tinan 2010. Orsamentu ida-ne’e sei uza atu hala’o implementasaun totál ba polítika prestasaun servisu saúde nian no ba konstrusaun klínika 39, iha ámbitu planu saúde integradu suku nian. Kontribuisaun finanseira seluk iha tinan 2014 ne’ebé iha impaktu mós ba setór ida-ne’e, inklui millaun $26.9 dólar amerikanu, aloka ba Programa Merenda Eskolár, ho objetivu atu mantein labarik sira iha eskola no fó ekilíbriu nutrisionál ne’ebé di’ak ba sira.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Ágio Pereira, hatete katak “ami simu indikasaun pozitiva hosi Organizasaun Mundiál Saúde ne’e ho haksolok. Ami mós rekoñese dezafiu barak ne’ebé sei iha nafatin. Ami-nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011 – 2030 hatudu momoos katak masimizasaun saúde, edukasaun no kualidade moris povu timoroan hotu nian ne’e importante tebes atubele harii nasaun ida-ne’ebé justu no dezenvolvidu. Iha biban ida-ne’e, lori Governu nia naran, ha’u hakarak hato’o agradesimentu no saudasaun ba traballadór setór saúde nian tomak ne’ebé halo ona servisu mai ami-nia nasaun”.

   Ba leten