Konstituisaun

  • Image
    20 maiu 2002
    Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste
    PREAMBULU

    Timor-Leste nia independensia iha loron 28 fulan Novembru 1975, ne’ebe Frente Revolusionariu Timor-Leste Independente (FRETILIN) mak proklama, sei hetan rekonesimentu internasional iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, wainhira povu timoroan hetan libertasaun hosi kolonializmu no okupasaun ilegal ba Patria Maubere hosi potensia raiseluk.

    Elaborasaun no adosaun Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste nian, mak tutun-a’as rezistensia sekular povu timoroan nian ne’ebe sai maka’as liu horik invazaun loron 7 fulan Dezembru tinan 1975.

    Funu hasoru funu-maluk, hahu ho FRETILIN nia lideransa, ne’ebe loke dalan luan tan ba partisipasaun politika, hodi hamoris Konsellu Nasional Rezistensia Maubere (CNRM) iha tinan 1987, tuir mai Konsellu Nasional Rezistensia Timorense (CNRT) iha tinan 1998.

    Rezistensia hala’o iha frente oin tolu.

    Frente armada ne’ebe Forsas Armadas Libertasaun Nasional Timor-Leste (FALINTIL) hala’o ho barani tebes hodi hasa’e asaun historiku ida.
    Asaun hosi frente klandestina, ne’ebe hala’o hodi matenek iha funu-maluk sira-nia leet, ne’ebe feto no mane rihun barak fo sira-nia moris, liuliu klosan sira-ne’ebe hala’o funu ho sirania moris atu bele hetan liberdade no independensia.

    Frente diplomatika, ne’ebe hala’o iha mundu raiklaran, loke dalan ba libertasaun total.

    Iha nia parte kultural no umanu, Uma-Kreda Katolika iha Timor-Leste la para simu ho dignidade povu tomak nia terus, hodi tau an iha povu nia leet hodi defende sira-nia direitu kdasar.

    Konstituisaun ida-ne’e reprezenta, ikusliu, omenajen ida, povu fo ho laran tomak ba Patria nia martir hotu-hotu.

    Nune’e, Deputadu hotu Asembleia Konstituinte nian, wainhira povu hili tiha nu’udar sira-nia reprezentate lejitimu iha loron 30 fulan Agostu tinan 2001, Hodi tuba metin ba referendu loron 30 fulan Agostu tinan 1999 ninian, ne’ebe la’o iha Organizasaun Nasoens Unidas nia matan-okos, konfirma povu nia hakarak rasik ba independensia;

    Ho neon-metin duni katak iha nesesidade atu harii kultura demokratika institusional ida rasik Estadu Direitu ninian, iha ne’ebe ema sei respeitu Konstituisaun, lei no instituisaun ne’ebe povu rasik mak hili;

    Hodi interpreta povu Timor-Leste nia sentimentu kle’an, nia aspirasaun no nia fe ba Maromak;

    Hateten hikas ho solenidade nia determinasaun atu halo funu hasoru forma oin-oin tirania nian, opresaun, dominasaun no kaketak sosial, kultural ka tuir relijiaun, atu defende independensia nasional, respeita no fo garantia ba direitus umanus, no ema sidadaun sira-nia direitu fundamental, atu kaer metin prinsipiu haketak poder iha Estadu nia organizasaun no harii demokrasia sanak-barak nia regra prinsipal sira, hodi buka harii nasaun ida-ne’ebe justu no buras, hodi mos foti sosiedade ida-ne’ebe hakiak ema atu fo neon-laran ba malu nu’udar maunalin.

    Asembleia Konstituinte halibur iha sesaun plenariu iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002, aprova no dekreta Lei-Inan Replublika Demokratika Timor-Leste nian ne’ebe tuirmai ne’e:
    239.35 KB