Arkivu Istóriku

  • Istória Governus, eleisaun jeral no lejislaturas
    • I Administrasaun Tranzitória no Elaborasaun Konstituisaun Nian

      A) Misaun Nasoens Unidas no Administradór Tranzitóriu

      Liu husi konsulta populár ne’ebé mak hala’o, iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, ho protesaun Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nian no tuir akordu ne’ebé mak selebra entre Portugal no Indonézia iha Nova Iorque, ho mediasaun Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, iha loron 5 fulan Maiu tinan ne’e dunik, povu Timor-Leste hili, husi maioria esmagadora hodi hasés -an husi Indonézia no restaura fali independénsia ne’ebé mak hetan liu husi proklamasaun unilaterál iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, molok forsa okupante halo invazaun. Iha tempu ne’ebá votu hirak a favór ba independénsia inkondisionál sura hamutuk 78,5%. Konsulta populár ne’e organiza no hetan supervizaun husi misaun espesiál ne’ebé harí liu husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nº 1246, ne’ebé ho naran United Nations Mission in East Timor (UNAMET) no lidera husi Ian Martin hodi reprezenta Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian.

      Anúnsiu ofisiál rezultadu konsulta ne’e nian, iha loron 4 fulan Setembru tinan 1999, hafoin mosu tuir kedas violénsia iha fatin hotu-hotu ne’ebé halo husi milisia sira tanba dei’t hakarak defende integrasaun Timor-Leste ba Repúblika Indonézia no husi violénsia hirak ne’e mak hamosu violasaun ba Direitus Umanus, inklui homisídiu rihun ida resin no krime sexuál ( nu’udar rejista no fó sai tiha ona iha dokumentu balun, mak hanesan iha relatóriu “ Chega” prodús husi Komisaun Akollimentu, Verdade no Rekonsiliasaun – CAVR 1). Tanba dei’t situasaun ne’ebé halo tauk iha teritóriu nia laran, Konsellu Seguransa Nasoens Unidas nian aprova kedas forsa multinasionál ida, ne’ebé responsabiliza husi komandu Austrália, ho misaun prinsipál halakon tiha eskala violénsia iha fatin hotu-hotu no tau fali orden no trankuilidade públika. Kontinjente ne’e, militar deit, ne’ebé kria husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian nº 1246 no ema hotu koñese ho naran International Force in East Timor (INTERFET), hahú tama iha teritóriu nia laran iha loron 20 fulan Setembru tinan 1999.

      Sucedeu-lhe uma missão especial da ONU mandatada para administrar o território até à criação de condições para a governação do País por órgãos de soberania nacionais eleitos pelos timorenses, aceite que estava por Portugal e pela Indonésia a transferência da soberania sobre o território para a ONU.

      Akontese katak misaun ida espesiál ONU nian hetan mandatu atu administra teritóriu to’o ba kria kondisaun ba governasaun País nian husi órgaun soberania nasionál ne’ebé Timór-oan mak sei eleje, konkorda katak Portugal no Indonézia mak sei halo tranferénsia soberania kona-ba teritóriu ba ONU.

      Misaun globál ne’ebé kria liu husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nº 1272, hanaran United Nations Transitional Administration in East Timor (UNTAET), iha misaun global ne’e, iha prosesu úniku ida iha história Nasoens Unidas nian, hahú funsiona ona ba dahuluk Administrasaun Tranzitória ida, hahú iha loron 25 fulan Setembru tinan 1999, ne’ebé sentraliza hotu iha Administradór Tranzitóriu nia pesóa hanesan Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas (Dr.Sérgio Vieira de Mello), ne’ebé hetan tulun liu husi ekipa tékniku no asesór sira no ho obrigasaun atu konsulta beibeik ho povu Timór-oan sira, maibé nia akumula podér tomak hanesan lejislativu ( ho forma regulamentu), podér regulamentár (liu husi diretiva sira) no podér administrativu ka ezekutivu (liu husi orden ezekutiva) ne’ebé presiza atu hala’o objetivu administrasaun ne’e nian.2

      Administrasaun Tranzitória ne’e hanaran mós liu husi liafuan badak ETTA (East Timor Transitional Administration), koresponde iha liafuan badak , iha lian portugés, ATTL (Administrasaun Tranzitória Timor-Leste).

      Fofoun períodu Administrasaun Tranzitória ne’e hala’o husi ema ida de’it, hafoin sei ajuda liu husi governu provizóriu ida ne’ebé koresponde ho gabinete ida ho naran “Gabinete Governu Trazisaun nian iha Timor-Leste”3. Laiha membru husi gabinete ne’e ida mak bele iha kompeténsia atu deside, vinkula ba Administradór Tranzitóriu.

      Notas:
      (1) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 10/2001, loron 13 fulan Jullu.
      (2) Poder Administradór Tranzitóriu nian kontempladu iha Regulamentu UNTAET n.º 1/1999, 27-Novembru.
      (3) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 23/2000, loron 14 fulan Jullu.

      B) Konsellu Konsultivu Nasionál no Konsellu Nasionál

      Iha loron 2 fulan Dezembru tinan 1999, harii mós, husi Regulamentu UNTAET n0 2/1999, hanesan orden kolejiál konsultivu Administradór Tranzitóriu hanaran Konsellu Konsultivu Nasionál, ne’ebé ikus mai prezide hosi líder karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão. Iha funsaun asesoria no rekomendasaun iha matéria ezersísiu kompeténsia lejislativa no ezekutiva Administradór Tranzitóriu nian, funsiona mós atu kumpri di’ak liu nia misaun nu’udar akonsellamentu, iha komité setoriál konjuntu, tanba razaun matéria. Kompostu husi membru 15, nomeadu husi Administradór Tranzitóriu rasik, 11 nu’udar reprezentante husi prinsipál korente ba opiniaun, grupu polítiku no konfisaun relijioza sira sosiedade timór timorense nian, hodi hetan asentu: membru 7 reprezenta Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT), 3 hodi grupu polítiku sira seluk nia naran ne’ebé eziste tiha ona molok loron 30 fulan Agostu tinan 1999 no ida hanesan reprezentante Igreja Katólika Romana. Kompleta órgaun elementu nain tolu husi UNTAET no Administradór Tranzitóriu rasik, ne’ebé nia rasik mak prezide órgaun ne’e.

      Prosessu hanaran “timorizasaun”, ne’ebé rezulta husi revindikasaun timorense iha sentidu atu halo barak liu tan númeru líder nasionál sira iha Administrasaun Tranzitória, determina liu-liu hanesan:

      • Inkluzaun sidadaun timorense iha Administrasaun Tranzitória
      • Reforsu ba kompozisaun no podér konsultivu nian, ne’ebé dezenvolve tiha ona, atu aumenta partisipasaun Timór-oan sira nian iha prosesu atu hola desizaun, ba órgaun proparlamentar ida ho karakterístika oin-oin.

      Nune’e mak hala’o substituisaun husi Konsellu Konsultivu Nasionál, ba Konsellu Nasionál, ne’ebé harii husi Regulamentu UNTAET n0 24/2000, iha loron 14 fulan Jullu. Órgaun kolejiál foun ida ne’e, hahú kompostu uluk liu hosi reprezentante 33 husi organizasaun sira relevante sosiedade sivil timorense hanesan: reprezentante na’in hitu husi CNRT; na’in tolu husi forsa polítika seluk ne’ebé la’ós CNRT; ida husi Igreja Katólika Romana; ida husi igreja protestante; ida husi komunidade islámika; ida husi organizasaun feto sira nian; ida husi organizasaun estudantil no foin sa’e sira; ida husi Foru Organizasaun Naun-Governamentál Timorense; ida husi Asosiasaun Profisionál; ida husi Agrikultór sira; ida husi komunidade emprezariál; ida husi organizasaun traballadór sira; ida ida husi distritu 13 Timor-Leste nian.

      Númeru membru sira neneik-neneik hahú aumenta daudaun ba 36, na’in tolu ne’ebé aumenta mak selesionadu, tuir kritériu Administradór Tranzitóriu, entre membru CNRT ka husi partidu polítiku ne’ebé la tama iha CNRT ka husi membru CNRT nune’e mós partidu polítiku ne’ebé la tama iha CNRT.4

      Konsellu Nasionál detém nia kompeténsia sira ne’ebé luan liu tan, maibé sei la iha kbiirt atu hola deliberasann sira vinkulativas ba Administradór Tranzitóriu, ne’ebé inklui:

      • podér hodi hahú regulamentus UNTAET;
      • kompeténsia atu aprova projetus regulamentus UNTAET;
      • kompeténsia atu hala’o no hato’o alterasaun no emenda ba projetus regulamentus UNTAET ne’ebé submete ba nia apresisasaun.

      Maske Administradór Tranzitóriu la’ós obrigadu atu kumpri ba proposta alterasaun ka emenda mai husi Konsellu Nasionál, maibé iha prátika, nia nafatin respeita no aseita durante ezersísiu ba ninia mandatu.

      Sesaun ba dahuluk Konsellu Nasionál hala’o, iha prezidénsia Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron 23 fulan Outubru tinan 2000.

      Diverjénsia hirak ne’ebé la hotu de’it entre prezidente no nia kompañeiru sira kona-ba Konsellu Nasionál, halo Kay Rala Xanana Gusmão abandona nia lideransa, iha loron 28 fulan Marsu tinan 2001, hodi renunsia ba nia mandate ne’e.

      Nune’e, eleje Manuel Viegas Carrascalão atu prezide Konsellu Nasionál.

      Konsellu Nasionál sei hakotu ninia mandatu, hodi disolve tiha iha loron 14 fulan Jullu tinan 2001.5

      Notas:
      (4) Regulamentu UNTAET no 33/2000, loron 26 fulan Outubru, ne’ebé altera Regulamentu UNTAET n0 24/2000, loron 14 fulan Jullu;maibé iha prátika, husi membru 36 ne’e, membru 34 de’it mak hala’o ezersísiu efetivu iha sira nia funsaun.
      (5) Diretiva UNTAET n0 8/2001, loron 14 fulan Jullu.

      C) Governu Tranzitóriu

      Fó nafatin orientasaun atu delega ba oin podér soberania maka’as liu tan iha povu timorense no hodi observa nafatin rezultadu eleisaun ba Asembleia Konstituinte, Regulamentu UNTAET n0 28/2001, loron 19 fulan Setembru, harii tiha Segundu Governu Tranzitóriu, hodi estabelese ho efeitu iha fulan Setembru tinan ne’e, Konsellu Ministru ida ho membrus Timór-oan de’it. Nia estrutura orgánika sei hala’o fali nia redifinisaun husi Regulamentu UNTAET n0 7/2002, iha loron 18 fulan Maiu. Konstitui husi Ministru-Xefe ida (ekivalente ho Primeiru-Ministru, Xefe Ezekutivu), Ministru, Vise-Ministru no Sekretáriu Estadu, hotu-hotu sei hetan hela nomeasaun husi Administradór Tranzitóriu no hodi fó konta responsabilidade ba nia.

      Nune’e, bele konsidera katak Administradór Tranzitóriu ukun tiha teritóriu, ho podér eskluzivu, hahú husi loron 25 fulan Outubru tinan 1999 (data harii UNTAET) to’o harii Gabineti Governu Tranzisaun (liu husi via Regulamentu UNTAET n0 23/2000, loron 14 fulan Jullu), ne’ebé tenki konsidera loron ne’e hanesan nota istórika, Primeiru Governu Tranzitóriu. Iha prátika konsidera hanesan, governu ida mistu tranzisaun nian, kompostu hosi element ONU no líder Timór-oan.

      Nune’e I Governu Tranzitróriu iha ninia mandatu ida ne’ebé hahú iha loron 14 fulan Jullu tinan 2000 to’o loron 13 fulan Setembru tinan 2001;II Governu Tranzitóriu hala’o administrasaun iha territóriu entre loron 20 fulan Setembru tinan 2001 no loron 19 fulan Maiu tinan 2002, ne’ebé lidera husi Dr. Mari Alkatiri hanesan Ministru-Xefe, maske sei iha dependénsia ba podér lejislativu Administradór Tranzitóriu nian.

      D) Komisaun Konstitusionál no Asembleia Konstituinte

      Liu husi Diretiva UNTAET n0 3/2001, loron 31 fulan Marsu, harii tiha ona komisaun konstitusionál (ida ba distritu administrativu idak-idak), komposta husi ema Timór-oan de’it (na’in 5 to’o na’in 7) ho nia asesoria hosi peritu nasionál no internasionál sira, hodi funsiona entre loron 1 fulan Abril no loron 15 fulan Jullu tinan 2001, atu rekolla opiniaun povu nian ba kestaun esensiál ba futura Konstituisaun País nian, hodi elabora no aprezenta relatóriu eskritu, ne’ebé la’ós vinkulativu, ba Administradór Tranzitóriu no ba Asembleia Konstituinte.

      Asembleia Konstituinte, kompostu hosi Deputadu 88, eleitu hosi sufrájiu diretu no universál, iha loron 30 fulan Agostu tinan 2001. Frente Revolusionáriu Timor-Leste (FRETILIN) hetan fatin 55, no hirak seluk, fahe ba partidu seluk husi lista oi-oin hanesan tuir mai:

      • Partidu Demokrátiku (PD), ho mandatu 7;
      • Partidu Sosiál Demokráta, ho 6;
      • Asosiasaun Sosiál-Demokrata (ASDT), ho 6;
      • Uniaun Demokrátika Timorense, ho 2;
      • Partidu Nasinalista Timorense (PNT), hetan númeru 2;
      • Klibur Oan Timor Asuwain (KOTA), hetan mós númeru 2;
      • Partidu Povu Timor (PPT), hetan mós númeru 2;
      • Partidu Demokrata Kristaun (PDC), hetan mós númeru 2;
      • Partidu Sosialista Timor (PST), ho númeru 1;
      • Partidu Liberál (PL), hetan mós númeru 1;
      • Uniaun Demokrátika Kristán (UDC), hetan mós númeru 1;
      • Deputadu Distritál Independente sira, iha númeru 1.

      Lei eleitorál ne’ebé bazeia ba designasaun ba ninia membru sira (Regulamentu UNTAET nº 2/2001, loron 26 fulan Fevereiru) hanoin hodi hili sistema ida mistu, ne’ebé kombina ho sírkulu eleitorál nasionál ho deputadu 75, ne’ebé eleitu hosi métodu reprezentasaun proporsionál ida bazeadu iha forma espesífika (hanaran “reprezentante nasionál sira ”) no sírkulu distritál 13, ho naran ida de’it, hodi hili Deputadu ida hosi Distritu adminstrativu ida-idak tuir sistema maioritáriu the first past the post (hanaran tiha ona “reprezentante distritál sira”. Maibé, kandidatu hotu-hotu, konkore, iha kualkér tipu sírkulu rua ne’e, ka tama iha lista partidária nian ka nu’udar independente, maibé “Deputadu distritál sira”, tanba sira eleitu ona ho naran ida de’it, sira sujeitu, bainhira fatin kargu mamuk, iba iha sistema ida substitusaun espesiál nian.

      Iha intervalu ne’ebé mosu entre disolusaun Konsellu Nasionál no eleisaun Asembleia Konstituinte nian, komisaun konstitusionál hakotu ona sira nia servisu, hodi konklui sira nia Relatóriu eskritu. Dokumentu sira ne’ebé prodús tiha ona koliga no enkaderna tiha ona, hodi aprezenta tiha ona ba entidade sira bar-barak, nune’e mós, hanesan hein, ba Administradór Tranzitóriu no ba Asembleia Konstituinte.6.

      Ida ne’e hanesan xamada ida atu ezerse dupla kompeténsia, hodi akumula ona funsaun ba dahuluk ba asembleia ida husi karís ida ne’e, ho podér ne’ebé hala’o tiha ona hosi Konsellu Nasionál to’o nia mandatu hotu:

      • Atu elabora no aprova Konstituisaun ba Nasaun ne’ebé sei moris ba oin, tenki hola konsiderasaun ba relatóriu komisaun konstitusinál;
      • Ezerse podér análize, modifikasaun no aprovasaun projetu regulamentu UNTAET ne’ebé submete ba apresiasaun, husi II Governu Tranzitóriu (ne’ebé permanese iha funsaun nia laran to’o loron 19 fulan Maiu tinan 2002.

      Asembleia Konstituinte hahú nia servisu iha loron 15 fulan Setembru tinan 2001, atu remata, afoin liu tiha fulan neen, iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002, ho aprovasaun no asinatura testu finál Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

      Notas:
      (6) Fatin hala’o serimóriu ofisiál entrega relatóriu komissaun konstitusinál nian, hala’o iha Díli, iha loron 16 fulan Agostu tinan 2001.

    • II Eleisaun Jerál Órgaun Soberania Elektivu Nian

      Iha sistema lójika governu nian ne’ebé prevee Lei Fundamentál, bele eleitu hosi sufrájiu diretu , universál, sekretu no periódiku:

      • Parlamentu Nasionál;
      • Prezidente Repúblika.

      Governu moris hosi Parlamentu Nasionál no hetan baze apoiu hosi nia, maioritáriu ka minoritáriu, maibé formadu, ho Deputadu sira ne’ebé mak eleitu ka individualidade seluk, indikasaun hosi Primeiru-Ministru, ne’ebé xamadu atu reprezenta Prezidente Repúblika.

      Tribunál sira, maski nu’udar órgaun soberania, kompostu mós hosi juís kareira ne’ebé la’ós eleitu husi eleisaun jerál.

      A) Prezidente Repúblika

      Primeiru Prezidente Repúblika eleitu demokrátikamente mak Kay Rala Xanana Gusmão, ho votus pursentu 82%, tuir sistema eleitorál ida ho maioritáriu simples (wainhira empata, kandidatu tenki eleitu fali hosi Asemleia Konstituinte liu hosi sufrájiu pesoál no sekretu) harée iha Regulamentu UNTAET nº 1/2002. Kandidatu úniku ne’ebé opoen, iha aktu eleitorál ne’ebé hala’o tiha ona iha loron 14 fulan Fevereiru tinan 2002, mak líder istóriku ASDT nian Franscisco Xavier do Amaral, ne’ebé hetan votus pursentu 17%.7.

      Maski, Konstituisaun seidauk tama iha vigór, Prezidente Repúblika ne’ebé mak eleitu sei hahú nia funsaun sira no simu pose, ba mandatu ida tinan lima nian, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.

      Kompleta tiha primeiru mandatu Prezidente Repúblika, eleisaun prezidensiál sira tuir mai hala’o iha tinan 2007, hodi vigora tiha lei eleitorál foun ne’ebé kompleta sistema ida maioritáriu ba volta rua. Primeira volta, hala’o iha loron 9 fulan Abril, kandidatu ne’ebé konkore mak hanesan: Francisco Guteres “Lu Olo” (apoiadu husi FRETILIN), José Ramos Horta (konokore hanesan independente), João Viegas Carrascalão (UDT), Francisco Xavier do Amaral (ASDT), Avelino Coelho (PST), Manuel Tilman (KOTA), Lúcia Lobato (PSD) no Fernando Lasama de Araújo (PD)8. Tanba sira ida la hetan númeru mínimu ba votu sira ne’ebé ezije husi lei eleitorál (votu válidus liu husi metade), hala’o tan segunda volta (iha loron 9 fulan Maiu) entre kandidatus rua ne’ebé hetan votus liu: Francisco Guterres “Lu Olo” no José Ramos Horta. Kandidatu Dr. José Ramos Horta mak manan, ho votus liu 69% husi votus ne’ebé mak válidu iha entrada iha urnas. Simu tiha posse no hala’o tiha juramentu, iha Parlamentu Nasionál, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2007, hodi hala’o nia ezersísiu mandatu hanesan segundu Prezidenti Repúblika.

      Notas:
      (7) Data eleisaun nian no períodu kampaña eleitorál fixa tiha ona iha Diretiva UNTAET nº 1/2002, loron 5 fulan Marsu.
      (8) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti Repúblika n0 1/2007, loron 2 fulan Fevereiru.

      B) Parlamentu Nasionál

      Asembleia Konstituinte transforma automatikamente, tanba forsa husi Konstituisaun rasik no tama vigór, iha Parlamentu Nasion’al, hahú hala’o iha I Lejislatura tinan lima nia laran (ne’ebé dura liu uitoan de’it tanba falla iha tempu tranzitóriu maski nune’e hala’o entre siklu rua) ho Deputado 88 ne’ebé konstitui iha Asembleia Konstituinte. Deputadu “distritál” ida mate tiha (kandidatu mesak de’it mak la iha suplente atu substitui nia) nune’e Parlamentu Nasionál hala’o nia funsionamentu, durante parte husi nia mandatu, ho membru na’in 87 de’it, tanba lahalo tan ona substituisaun ba Deputado ida ne’ebé mak mate.

      Prezide iha Parlamentu Nasionál durante I Lejislatura, eleitu iha termu rejimentál, antigu kombatente no veteranu Rezisténsia Francisco Guterres “Lu Olo”, prezidente FRETILIN.

      Eleisaun ba lejislatura tuir mai, iha loron 30 fulan Juñu tinan 2007, hala’o tuir lei foun, ne’ebé mak sei iha vigor, ne’ebé prevee eleisaun, husi métodu proporsionál HONDT iha sírkulu nasion’al ida de’it, Deputadus 65, integradu iha lista partidária9.

      Asentu ne’ebé hetan iha II Lejislatura hosi forsa polítika ida-idak ne’ebé submete tiha ona ba sufrájiu no hetan reprezentasaun parlamentár fahe ba forma hanesan tuir mai:

      • Fretilin, ho fatin 21;
      • Konsellu Nasionál ba Rekonstrusaun Timor-Leste (CNRT), ho 18;
      • Koligasaun ASDT/PSD, ho 11 (5 husi ASDT no 6 husi PSD);
      • PD, ho 8;
      • Partidu Nidade Nasionál (PUN), ho 3 10;
      • Koligasaun Aliansa Demokrátika (KOTA/PPT), ho 2 (1 ba KOTA no 1 ba PPT);
      • Uniaun Nasionál Demokrátika Rezisténsia Timorense (UNDERTIM), ho 211.

      Reuniaun plenária ba dahuluk Parlamentu Nasionál, hafoin eleisaun, hala’o iha loron 30 fulan Jullu tinan 200712.

      Eleitu hanesan Prezidente no daudaun ne’e hala’o ezersísiu ba ninia funsaun Sr. Deputadu Fernando Lasama de Araújo, prezidente PD.

      CNRT, PD no partidu polítiku rua seluk ne’ebé halo koligasaun pré-eleitorál (ASDT no PSD), hafoin hala’o liu tiha aktu eleitorál, deklara iha konstituisaun ba koligasaun ida ne’ebé hanaran Aliansa ida ba Maioria Parlamentar (AMP), ho reprezentasaun hamutuk Deputadu 37 (18 husi bankada Parlamentar CNRT, 8 husi bankada PD, 6 husi PSD no 5 husi ASDT).

      Prezidente Repúblika deside tiha ona, atu uza ninia podér konstitusionál no husi interpretasaun ne’ebé kona-bá dispozisaun Lei Fundamentál, konvida kabesa-lista CNRT nian atu forma governu, tanba razaun sira seluk, ne’ebé sei hanaran maioritária baze apoiu parlamentár no estabilidade governativa ne’ebé faktu ida ne’e, sei bele signifika.

      Parlamentu Nasionál rasik, tuir inisiativa husi PUN, aprova iha loron 21 fulan Agostu tinan 2007, votu kongratulasaun ida “ba nomeasaun konstitusionál Primeiru- Ministru indijitadu husi aliansa partidu sira hó maioria parlamentar”.

      Bankada parlamentár UNDERTIM liu tiha loron hirak nia laran hafoin deklara nia apoiu bá Governu (IV Governu Konstitusionál), nune’e adere bá AMP liu husi deklarasaun ne’ebé fó sai ba fatin hotu-hotu13.

      Notas:
      (9) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti repúblika n0 12/2007, loron 11 fulan Abril.
      (10) Deputadu Mateus de Jesus, eleitu diretamente, hetan espulsu husi partidu polítiku, ne’ebé iha lista (PUN) mak eleje, maibé nia fatin nu’udar Deputadu mantén nafatin tanba natureza livre no reprezentativa mandatu parlamentar iha Timor-Leste (bainhira eleitu ona, titular mandatu passa ba Deputadu ne’e rasik; fatin ne’e pretense ba nia no labele ba fali partidu ne’ebe nia militante, bele lakon bainhira nia inskreve iha partidu seluk ne’ebé mak eleje nia).
      (11) 11 Rezultadu ofisiál no konversaun ba votus iha mandatu formalizadu tiha ona, tuir termu lei eleitorál aplikável, hosi Acórdaun Tribunál Rekursu tuir hakerek iha Prosessu ho n0 02/PE.PN/GERAL/2007 no publikadu iha Série I, n0 18, loron 16 fulan Jullu tinan 2007, Jornál Repúblika.
      (12) Dala ida tan ho desfazamentu lijeiru iha relasaun ho siklu lejislativu anual normal (sesaun lejislativa), ne’ebé, tuir hakerek iha Rejimentu Parlamentu Nasionál, ne’ebé mak artigu 990 husi Konstituisaun remete, tenki hala’o iha loron 15 fulan Setembru tinan ida nian to’o loron 14 fulan Setembru tinan tuir mai, atu iha loron 15 fulan Setembru tinan ikus ne’e bele hala’o fali sessaun lejislativa foun.
      (13) 13Atu nota katak apoiu ne’ebé iha kauza ne’e tenke reporta ba pozisaun sira ne’ebé asume husi bankada parlamentar sira, ne’ebé dala barak la han malu, iha momentu balu, hó diresaun huis partidu ka forsa polítika sira (exemplo: iha konjuntura atuál, akontese ona diresaun ASDT deklara tiha , maske hó forma fofoun ho dúvida, retita nia apoiu ba Governu ne’ebé iha funsaun, maibe nia bankada parlamentar sei mantein nafatin , ne’ebé lejítimu, tanba tuir lei mandatu parlamentar nian ne’ebé fó ba Deputadu nia titularidade no liberdade rasik atu hanoin la tuir hanesan nia partidu ka forsa polítika nian, sein prejuizu, husi sansaun disiplinár ne’ebé bele sofre iha estrutura partidária nia laran rasik; maske nune’e,liu tiha diresaun ASDT selebra ho hakerek iha surat hó FRETELIN plataforma polítika ba aliansa estratéjika ida atu regula sira nia aksaun husi forsa polítika rua ne’e).

    • III Governu Konstitusionál

      I Governu Konstitusionál, lidera husi Dr Mari Hamud Alkatiri, tama ona iha funsaun no hetan pose iha loron 20 fulam Maiu tinan 2002, iha data ne’e duni maka proklama independénsia Timor-Leste nian no hala’o reuniaun plenária ba dahuluk ba I Lejislatura Parlamentu Nasionál.

      Tanba krize politiku-militár tinan iha 2006, Primeiru-Ministru hato’o nia demisaun, ne’ebé Presidente Repúblika bainhira aseita, determina ona, tuir Konstituisaun, Governu ne’ebé nia kaer monu, hó efeitu iha loron 26 fulan Juñu tinan 2006.15

      Bainhira norma konstitusionál kona-ba organizasaun podér polítiku nian no formasaun governu, liu-liu iha alínea f) husi artigu 86º, la obriga atu disolove Parlamentu no konvoka eleisaun antesipada, maibé Presidente Repúblika hili opsaun atu buka solusaun governativa ne’ebé sei iha kuadru parlamentár nia laran ne’ebé iha, rona partidu polítiku sira ne’ebé reprezenta iha Parlamentu Nasionál, mak a kaer estabilidade governativa no funsionamentu instituissaun demokrátika sira hanesan baibain, hodi iha posibilidade katak lejislatura ne’ebé la’o dadaun termina la iha kebra kontinuidade16.

      II no III Governu Konstitusionál ne’ebé sai Governu hó durasaun ho tempu badak no tuir inisiativa presidente nian.

      Ba Primeiru- Ministru II Governu Konstitusionál, indijita Dr. José Ramos Horta no nia membru sira hetan nomeasaun no simu pose iha loron 18 fulan Jullu tinan 2006.17 II Governu Konstitusionál hotu nia mandatu iha loron 17 fulan Maiu tinan 2007, tanba Primeiru- Ministru nia demisaun, maibé eleitu husi Presidente Repúblika18.

      III Governu Konstitusional, ulun husi Enjineiru Estanislau da Silva hanesan Primeiru- Ministru, hahú nia funsaun no simu pose iha loron 18 fulan Maiu 2007 19 . Maibé Governu ida dura dei’t to’o IV Governu Konstitusioná hetan pose iha loron 8 fulan Agostu tinan 2007. Hahú husi publikasun rezultadu eleisaun parlamentar iha loron 30 fulan Juñu tinan 2007 to’o data ida ne’ebá, hetan konsiderasaun iha doutrina konstitusionalista, hanesan governu jestaun nian.

      IV Goveru Konstitusionál, bainhira hala’o nia funsaun tomak konstitusionál nian hahú husi loron 8 fulan Agostu tinan 2007, lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão.

      Notas:
      (14) 13Dr. Mari Alkatiri hetan nomeasaun sai Primeiru- Ministru liu husi Dekretu Presidente Repúblika no. 1/2002, 20 Maiu, no membru Governu sira seluk indika husi sira rasik, nomeadu no simu posse liu husi Dekretu Presidente no.1 A/2002, mós iha loron 20 fulan Maiu.
      (15) 13Dekretu Presidente Repúblika no. 6-A/2006, loron 5 fulan Jullu.
      (16) Alinea f) husi artigu 86º. Konstituisaun nian sei vinkula bainhira Presidente Repúblika maka atu disolve Parlamentu Nasional “bainhira iha kazu grave krize inkonstitusionál ne’ebé la permiti formasaun governu ka aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu nian iha periodu ida liu loron nenulu (60)”, signifika katak la tama iha kazu hirak ne’e bele-no tenke –buka solusaun governativa alternativa ida molok atu hola medida ida maka’ás liu ne’ebé nu’udar konsekuénsia mak disolusaun Parlamentu.
      (17) Dekretu Presidente Repúblika no. 5/2006, 6/2006, 7/2006, 8/2006 no 9/2006, hotu-hotu hó data loron 18 fulan Jullu, iha membru Governu sira seluk hetan nomeasaun iha loron/data tuir mai.
      (18) Dekretu Presidente Repúblika no. 14/2007, loron 18 fulan Maiu.
      (19) Dekretu Presidente Repúblika no. 15/2007, 16’2007, 17/2007, 18/2007, 19/2007, 20/2007,21/2007, 22/2007, 23/2007, 24/2007, 25/2007,26/2007, 27/2007, 28/2007, 29/2007, 30/2007, 31/2007, 32/2007, 33/2007, 34/2007, 35/2007, 36/2007, 37/2007, 38/2007, 39/2007, 40/2007, 41/2007, 42/2007, 43/2007, 44/2007, 45/2007, 46/2007, 47/2007, 48/2007 no 49/2007, hotu-hotu iha loron 18 fulan Maiu.
      NOTA FINAL: hetan Konsulta interveniente balun iha faktu hirak ne’ebé fó sai tiha ona, nune’e mos hanesan bibliografia balun no sitius Internet nian, hodi halo elaborasaun ba apontamentu ida ne’e. 20

      Autoria Husi Textu : Sekretaria Estadu Konsellu Ministru

      Fontes konsultada ruma:
      Timor-Leste Memória; “Rezistênsia Timorense – Rkivu Arkivu no Museu”, Ministério Negios Estrajeiru, Instituto Camões, Centro Cultural Português iha Díli (obra Publikada iha Díli ne’ebé konta tiha oin-oin patrosínius seluk); “Eleisoñs Jerais iha tinan 2007 – Prezidensiais/Parlamentares”, STAE-MAE, 2007; “TheInterimParlament of East Timor”, Adelina Sá Carvalho, Constitutional and Parliamentary Information, Publications of the Association of Secretaries General of Parliaments); “Kooperasaun Parlamentar husi Portugal hó países hó linan Português” Asembleia Repúblika, Lisboa Novembru 2002; “10º. Aniversário Konsulta Popular iha 30 Agotu 1999”, Edisaun Sekretaria Estadu Konellu Ministru, Agostu 2009; “Relatório Actividades Primeira Sesaun Lejislativa ba Segunda Lejislatura”, Parlamentu Nasional Timor-Leste, Setembru 2008; “Timor-Leste : A stategy for building the foundation of governance for peace and stability”, Publik Information Office (PIO) of UNMIT , Cvilian Support Group Advisors, 2004; sítio Internet ONU nian; sítio Internet Komisaun Akollementu, Verdade no Rekonsiliasaun; aktus polítikus no normativus (regulamentus, Direktivus no ordens exekutivus UNTAET nian, rezolusoñs Konsellu Seguransa no leis Estadun Timor-Leste nian) Pertinentes, abertura intitusional distribuida, durante kampanna ba elesoõs lejislativas 2007, iha símbolus, naran, Siglas no rezumus husi programas eleitorais husi partidus no forsasa polítikas konkorrentes, hó patrosínio Kooperasaun husi neo-zelandeza no norte-amerikanu (NAZAID no USAID); memória no arkivus pesoais husi Asesores, funsionárius no kolaboradores ba priodu ida ne’e História Timor-Leste.

  • Governus Timor-Leste
  • II Governu Tranzisaun UNTAET
  • I Governu Konstitusionál
  • II Governu Konstitusionál
  • III Governu Konstitusionál
  • IV Governu Konstitusionál
  • V Governu Konstitusionál
  • VI Governu Konstitusionál
  • VII Governu Konstitusionál
  • VIII Governu Konstitusionál