Primeiru-Ministru Timor-Leste no Singapura nian aprofunda kooperasaun bilaterál no Prezidente Repúblika kondekora Lawrence Wong ho Grande Kolár Orden Timor-Leste

Ses. 03 jullu 2026, 14:52h
735483025_2258511408219109_2608575375120377666_n

Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, hasoru malu ohin, loron 3 fulan-jullu, iha Palásiu Governu, Dili, ho Primeiru-Ministru nó Ministru Finansas Repúblika Singapura, Lawrence Wong, iha ámbitu husi ninia vizita ofisiál dahuluk ba Timor-Leste. Vizita ne’e, nu’udar vizita dahuluk hosi Primeiru-Ministru Singapura nian ida ba nasaun ne’e, inklui mós atribuisaun  hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Grande Kolár Orden Timor-Leste, kondekorasaun aas liu hosi Estadu Timór, hodi rekoñese nia kontribuisaun ba hametin relasoins entre Timor-Leste ho Singapura, inklui apoiu ne'ebé fó hosi Singapura ba prosesu integrasaun Timor-Leste nian iha ASEAN. 738438730_996709996571884_1313560869423395668_n 738180751_900679536394250_12096666648723009_n 735734787_1023418667119055_7137998601151825767_n 736778577_3542155629281127_5737819448624393957_n 736173004_3511275679030139_2509970314622240466_n 736878048_2218333115653378_8905988720684177428_n

Vizita ne’e hala’o iha momentu ida ne’ebé importante tebes, hafoin Timor-Leste nia adezaun nu’udar Estadu-Membru ASEAN ba da-11, no nu’udar kontinuidade vizita ofisiál ne’ebé hala’o hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba Singapura iha fulan-jullu tinan 2025. Konversa sira ne’e foka liu ba aprofundamentu kooperasaun bilaterál, preparasaun Timor-Leste nian ba partisipasaun plena iha ASEAN, no mós identifikasaun oportunidade kolaborasaun foun sira iha área investimentu, mobilidade traballadór, edukasaun, saúde, ekonomia azúl, konektividade, no dezenvolvimentu kapitál umanu.

Iha enkontru bilaterál ne’e, Xefe Governu na’in-rua ko’alia kona-ba maneira atu hasa’e kooperasaun entre nasaun rua ne’e ba faze ida ne’ebé foun. Konkorda atu hametin diálogu polítiku liuhosi asinatura Memorandu Entendimentu ida ba Estabelesimentu Konsulta Bilateral entre Ministériu Negósius Estranjeirus nasaun rua nian, hametin apoiu Singapura nian ba integrasaun Timor-Leste iha ASEAN liuhosi expansaun programa Enhanced Singapore–Timor-Leste ASEAN Readiness Support (e-STARS), no mós aprofunda kooperasaun ekonómika, edukativa, no iha área saúde. Sorumutu ne’e mós sai oportunidade hodi asinala desizaun Singapura nian atu loke setór balun hosi nia ekonomia ba traballadór timoroan sira, hodi kria oportunidade foun ba mobilidade traballadór nian.

Iha konferénsia imprensa konjunta ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão agradese ba Singapura nia apoiu kontínuu ba integrasaun rejionál Timor-Leste nian no afirma katak "Singapura sai ona parseiru ida ne’ebé konfiavel no amigável ba Timor-Leste. Apoia ona ami-nia povu, ami-nia instituisaun sira, no ami-nia preparasaun adezaun ba ASEAN". Nia hatutan tan katak "Timor-Leste hein bele kontinua rezultadu hosi vizita ida-ne’e, inklui iha área kooperasaun iha ámbitu ASEAN, mobilidade traballadór, edukasaun, saúde, investimentu, konektividade, no asuntu rejionál sira".

Ko’alia kona-ba prioridades ba kooperasaun iha futuru entre país rua ne’e, Xefe Governu timoroan destaka dezenvolvimentu rekursus umanus hanesan dezafiu nasionál prinsipál ida, hodi afirma katak “nafatin ita-nia dezafiu prinsipál maka rekursus umanus” no katak “ha’u la bele ko’alia katak [área] ida maka prioritária liu fali área sira seluk. Área hotu-hotu iha nivel importánsia hanesan”. Nia ko’alia mós katak akordu ne’ebé asina entre Ministériu Negósius Estranjeirus hosi país rua ne’e sei permite atu aprofunda serbisu hamutuk iha setór oin-oin.

 

Kona-ba abertura merkadu traballu Singapura nian ba sidadaun timoroan sira, Primeiru-Ministru subliña katak “ida-ne’e nu’udar anúnsiu importante ida ne’ebé ohin Señór Primeiru-Ministru hato’o. Ne’e nu’udar dezenvolvimentu ida ne’ebé signifikativu tebes iha relasaun entre ita-nia país rua ne’e”, ho hatutan katak medida ida-ne’e sei permite traballadór timoroan sira atu hetan kompeténsia no esperiénsia profisionál, hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál bainhira sira fila mai Timor-Leste.

Primeiru-Ministru Lawrence Wong konsidera dezlokasaun ba Dili nu’udar vizita istóriku ida, hodi dehan, “ida-ne’e ha’u-nia vizita dahuluk ba Timor-Leste. Ida-ne’e hanesan vizita dahuluk hosi Primeiru-Ministru Singapura nian ida ba Timor-Leste. No ida-ne’e akontese durante Timor-Leste nia tinan dahuluk nu’udar membru plenu direitu ASEAN nian”.  Nia salienta mós katak “Singapura sente privilejiadu  tanba bele akompaña Timor-Leste iha ninia perkursu harii nasaun” no rekorda katak ninia país fó apoiu hahú kedas molok restaurasaun independénsia nasionál.

Xefe Governu Singapura mós reafirma kompromisu ninia nasaun nian atu apoia Timor-Leste iha etapa foun hosi ninia integrasaun rejionál, hodi deklara katak “Singapura sei kontinua apoia integrasaun Timor-Leste nian iha ASEAN”  no anunsia reforsu programa e-STARS hodi apoia preparasaun prezidénsia Timor-Leste ba ASEAN iha tinan 2029.

Relasiona ho programa mobilidade laborál, Lawrence Wong konsidera ne’e hanesan “inisiativa ida ne’ebé fó vantajen ba parte rua”, hodi hatutan tan katak “Timor-Leste nu’udar nasaun joven ida, maibé ami fiar katak nia iha potensiál boot ba dezenvolvimentu no kreximentu. Singapura sei halo ninia parte atu tulun Timor-Leste hodi hetan susesu. Tanba Timor-Leste ida forte kontribui ba ASEAN ida ne’ebé forte”.

Molok sorumutu bilaterál ne’e, Primeiru-Ministru Singapura simu hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha Palásiu Prezidensiál.  Iha okaziaun ne’e, Xefe Estadu kondekora Lawrence Wong ho Grande Kolár Orden Timor-Leste. Iha nia diskursu, Prezidente afirma katak distinsaun ne’e “nu’udar rekoñesimentu ba ninia papél ne’ebé forte iha fortalesimentu amizade no kooperasaun entre Singapura no Timor-Leste”. Nia destaka mós katak, “iha ninia lideransa, relasaun bilaterál avansa makaas, liuliu kona-ba dezenvolvimentu institusionál, kapasitasaun rekursus umanus no integrasaun rejionál Timor-Leste nian”.

José Ramos-Horta salienta mós katak “Singapura sai hanesan parseiru ida ne'ebé la nakdoko iha ami-nia prosesu harii nasaun nian” no espresa ninia konviksaun katak “vizita ida-ne'e sei loke kapítulu foun ne’ebé estimulante iha ita-nia relasaun bilaterál no sei hametin liután amizade entre ita-nia nasaun no ita-nia povu sira”.

Iha ámbitu vizita ofisiál ne’e realiza mós almosu ofisiál ida ne’ebé oferese hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

 

   Ba leten