Populasaun ho entuziazmu simu Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru hafoin adezaun istóriku Timor-Leste nian ba ASEAN

Kin. 30 outubru 2025, 11:29h
571255979_1211792057662334_3220593368544709996_n

Iha kuarta-feira, loron 29 fulan-outubru, ema rihun ba rihun konsentra iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato no tuir dalan sira to’o ba Palásiu Prezidensiál, hodi simu Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé to’o iha país ne’e hafoin formalizasaun adezaun plena Timor-Leste nian ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), ne’ebé hala’o iha domingu liubá, iha Kuala Lumpur, Malázia. 571680804_701687386320926_6915200856358341094_n 574503214_701690252987306_637209649206747596_n 573048513_701689309654067_7266185352192927354_n 571427204_810172948604122_4591377010191474559_n 573050374_810173081937442_6284064074235407127_n 573103641_701689889654009_4879567126786846459_n 571261257_701694472986884_6119864194402450091_n 571202169_1211795454328661_5509539771646688226_n 572382118_1211798580995015_9138991552393185440_n 572791403_1211798510995022_2280901132527964702_n 571823973_1211817014326505_771531839407569050_n

Ambiente selebrasaun populár ne’e, hahú kedas iha oras dadeer, ho xegada Xefe Estadu, no kontinua to’o loro-kraik ho Xefe Governu nia regresu nian. Lider na’in-rua ne’e simu ofisialmente hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino, membrus Governu, membrus Parlamentu Nasionál, no reprezentantes diplomátikus hosi país sira ASEAN nian ne’ebé akreditadu iha Timor-Leste.

Hafoin serimónia protokolár iha aeroportu, komitiva boot sira ho veíkulus ne’ebé akompaña lori Prezidente no Primeiru-Ministru la’o liuhosi dalan sira Dili nian to’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, ne’ebé akompaña hosi manifestasaun espontánea ksolok nian hosi populasaun. Foin-sa'e, estudante, funsionáriu públiku no família sira tomak sai ba dalan ho bandeira nasionál no ASEAN nian, hodi espresa orgullu koletivu ba marku istóriku ida-ne'e.

Iha konferénsia imprensa, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão destaka katak adezaun Timor-Leste ba ASEAN reprezenta "oportunidade boot ida", maibé mós "responsabilidade boot ida - ba ita-nia an rasik, ba país sira ASEAN nian, no liuliu, ba povu timoroan sira".

“Ita hotu, liu-liu joven sira. Agora tempu atu prepara an, tanba aban-bainrua imi sei aproveita nia benefísiu sira. Maibé labele hein de’it benefísiu, imi tenke serbisu, aprende no loke hanoin. Ita tenke muda ita-nia karater no mentalidade”, nia hateten.

“Ha’u dehan dala barak ona, liu-liu ba joven sira, labele husu de’it ba Estadu saida mak Estadu bele fó ba imi, husu uluk saida mak imi bele fó ba nasaun ida-ne’e no ninia povu. Imi presiza hasa’e imi-nia koñesimentu, hakle’an liután koñesimentu, atu nune’e imi preparadu di’ak liután. Tempu sei to’o mai bainhira imi maka sei lori Timor-Leste ba dalan ida ne’ebé promisór duni”, nia hatutan.

Xanana Gusmão subliña katak tama iha ASEAN " ne’e la'ós fin, maibé inísiu hosi faze foun ida", hodi subliña katak integrasaun rejionál ne’e sei ezije kompromisu foun iha área oioin, hanesan edukasaun, agrikultura, saúde, kombate kontra siberkrime no promosaun ba ekonomia ida ne'ebé moderna no sustentável.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, espresa ninia satisfasaun ho “susesu makaas” hosi adezaun no dehan konkista istórika-ne’e ho determinasaun no lideransa hosi Primeiru-Ministru nian. “Primeiru-Ministru Xanana mak iha méritu tomak, ne’ebé, ho determinasaun ida ne’ebé inkrivel, lori ona país ne’e to’o iha pozisaun ohin loron ne’e – nu’udar membru ASEAN. Agora ita tenke serbisu maka’as atu garante katak ASEAN satisfeita ho Timor-Leste nia dezenvolvimentu”, nia afirma.

Xegada Xefe Estadu no Xefe Governu nian marka konkluzaun simbóliku ba etapa negosiasaun tinan 14 nian no hahú siklu foun kooperasaun no integrasaun rejionál nian. Timor-Leste nia adezaun plena ba ASEAN hametin kompromisu nasionál ba valores pás, estabilidade, kooperasaun no dezenvolvimentu hamutuk entre nasaun sira iha Sudeste Aziátiku.

   Ba leten