Timor-Leste Assume Prezidénsia Parseria PALOP-TL–Uniaun Europeia iha Reuniaun Ministeriál ba da-15 iha Dili

Iha loron 06 fulan-juñu tinan 2025, Dili sai uma-na’in ba Reuniaun Ministeriál ba dala 15 entre País Afrikanu Lian Ofisiál Portugés no Timor-Leste (PALOP-TL) no Uniaun Europeia (UE), ne’ebé reprezenta hosi Embaixadora UE iha Cabo Verde, hafoin reuniaun téknika loron rua ne’ebé hala’o entre loron 4 no 5 fulan-juñu. Sesaun abertura prezide hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no taka ho adosaun Deklarasaun Dili, ne’ebé reafirma “kompromisu ba konsolidasaun kontínua Parseria PALOP-TL UE, hodi rekoñese nia valór estratéjiku no nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu sustentável, dame no seguransa iha ida-idak nia rejiaun”.
Iha serimónia enserramentu nian, Timor-Leste asume prezidénsia rotativa hosi PALOP-TL, hodi troka Giné-Bissau, no hetan mandatu hodi “halo tuir Deklarasaun ida-ne’e” no “transmite ba Prezidente Komisaun Europeia, Alta Reprezentante Uniaun Europeia ba Negósius Estranjeirus no Polítika Seguransa, no Komisáriu ba Parserias Internasionais”.
Durante nia diskursu iha sesaun abertura, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatete katak “ho orgullu boot ami simu, iha ami-nia rain, ami-nia maun-alin sira husi País Afrikanu Lian Ofisiál Portugés hodi selebra, hamutuk ho Uniaun Europeia, parseiru kooperasaun importante ida-ne’e, ami-nia parseria ba dezenvolvimentu”. Destaka mós katak “ita fahe istória no patrimóniu úniku ida […] iha prinsípiu no valór fundamentál sira ne’ebé orienta ita-nia Estadu sira”.
Deklarasaun Dili reafirma “kompromisu ba parseria estratéjika ne’ebé kleur ona halibur PALOP-TL no UE, bazeia ba valór sira kona-ba demokrasia, Estadu Direitu, direitus umanus no dezenvolvimentu sustentável”, no salienta “importánsia atu hametin nafatin Parseria, hodi adapta ba dezafiu no prioridade globál no rejionál sira ne’ebé foun”.
Primeiru-Ministru destaka progresu nasaun nian iha nivel internasionál no rejionál, hodi fó-hanoin katak “Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu iha tinan kotuk no ami-nia integrasaun iha ASEAN, nu’udar Estadu-membru ba dala 11, iha Simeira tuirmai, ne’ebé marka ona ba fulan-outubru tinan ida-ne’e, nu’udar oportunidade foun sira ba hametin relasoins diplomátikas, komersiais no ekonómikas ho ita-nia nasaun sira”.
Kona-ba planu kooperasaun, iha Deklarasaun Dili, Estadu partisipante sira “haksolok ho progresu makaas ne’ebé alkansa hosi projetu ProPALOP-TL iha konsolidasaun sistema jestaun finansas públikas nian”, “rekoñese avansu signifikativu ne’ebé halo hosi projetu ProCULTURA PALOP-TL iha promosaun empregu no dinamizasaun setór kulturál”, no “subliña importánsia hosi projetu ProJUST PALOP-TL iha reforsu sistema justisa kriminál, ho objetivu atu prevene no kombate korrupsaun, brankeamentu kapitál no krime organizadu”.
Xanana Gusmão afirma katak “hametin ita-nia parseria tanba ne’e esensiál ba dezenvolvimentu koletivu sustentável iha ita-nia país sira”, hodi destaka katak “iha Timor-Leste, ita hakarak konsolida instituisaun sira Estadu nian, liuliu maka reforma setór justisa, no ita hakarak garante transparénsia no efisiénsia iha jestaun finansas públikas nian”.
Reuniaun ne’e aprova mós “modelu governasaun ne’ebé propoin ba grupu PALOP-TL, ne’ebé subliña nesesidade ba estrutura kolaborativa no sustentável”. Iha sentidu ida-ne’e, partisipante sira konkorda atu “garante envolvimentu efetivu no permanente hosi atór prinsipál sira hotu iha formulasaun, implementasaun, akompañamentu no monitoria ba projetu sira”, nune’e mós atu “mobiliza rekursu sira ne’ebé nesesáriu ba kontinuidade no sustentabilidade asaun sira”.
Hasoru dezafiu globál sira, xefe Governu husu ba solidariedade internasionál, hodi afirma katak “iha mundu inserteza no turbulénsia ohin loron nian, solidariedade no kooperasaun mak importante tebetebes atu mantén pilár sira ne’ebé apoia ita-nia ezisténsia koletiva”, hodi defende katak “diálogu no kooperasaun de’it maka sei permite ita mantén estabilidade, dame no seguransa [...] no ultrapasa dezigualdade sira ne’ebé afeta umanidade”.
Iha konkluzaun, nia haktuir hikas kompromisu nasionál atu lidera prosesu ne’e, hodi espresa “lori Governu Timor-Leste nia naran, […] ami-nia kompromisu atu, durante prezidénsia ne’ebé ami iha onra atu asume ohin loron, dedika ami-nia an atu implementa programa kooperasaun sira, ba benefísiu dezenvolvimentu ita-nia nasaun sira no ba ita-nia sidadaun sira-nia moris-di’ak, liuliu feto sira.”
Reuniaun téknika tuirmai hosi parseria PALOP-TL UE nian marka ona ba semestre dahuluk tinan 2026 nian, iha Mosambike, no reuniaun ministeriál tuirmai sei hala'o iha tinan 2027, iha Bruxelas.