Direitu resposta ba artigu “Eskándalu finanseiru hamosu krize konstitusionál, Governu Xanana Gusmão nian akuzadu hakarak kontrola justisa” – publika hosi jornál Expresso iha loron 13 fulan-maiu tinan 2025
Prezidénsia Konsellu Ministrus
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Loron 14 fulan-maiu tinan 2025
Direitu resposta
Direitu resposta ba artigu “Eskándalu finanseiru hamosu krize konstitusionál, Governu Xanana Gusmão nian akuzadu hakarak kontrola justisa” – publika hosi jornál Expresso iha loron 13 fulan-maiu tinan 2025
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, liuhosi Gabinete Portavós, ezerse nia direitu resposta ba artigu ne’ebé publika hosi Expresso iha loron 13 fulan-maiu tinan 2025, ho títulu “Eskándalu finanseiru hamosu krize konstitusionál, Governu Xanana Gusmão nian akuzadu hakarak kontrola justisa”.
Iha artigu ne’ebé temi tiha ona ne’e kontein faktu ruma ne’ebé laloos, omisaun grave, interpretasaun ne’ebé laiha fundamentu no erru relevante sira, ne’ebé tenke hadi’a, hodi iha lia-loos no defeza ba instituisaun demokrátika sira Timor-Leste nian.
1. Títulu bosok-teen no sensasionalista
Artigu ne'e fó-sai "eskándalu finanseiru" no "krize konstitusionál", lahó aprezenta faktu konkretu ruma hodi apoia alegasaun sira hanesan ne'e. Artigu ne'e la hatudu katak iha eskándalu finanseiru ne'ebé la'o hela, no mós la prova ezisténsia hosi violasaun konstitusionál ruma. Ida-ne'e maka formulasaun ida ne'ebé sensasionalista no espekulativu, ne'ebé buka atu atrai atensaun liuhusi hamate lia-loos no rigór jornalístiku.
2. Tentativa atu kontrola podér judisiál – laiha fundamentu
Halo referénsia ba “tentativa klara atu kontrola podér judisiál” ho objetivu atu fó indultu ba ema indivíduu sira, inklui Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay. Alegasaun ida-ne'e absurda (la tama iha ulun) no laiha fundamentu:
Direitu atu fó indultu ne’e prerrogativa eskluziva Prezidente Repúblika nian, la’ós Tribunál Rekursu nian;
- Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay nunka hetan kondenasaun ba krime ruma tanba ne’e seidauk iha pozisaun atu hetan indultu. Pelu kontráriu, rekuza ba nia nomeasaun ministeriál hosi eis-Prezidente Repúblika, lahó akuzasaun formál ruma ka prosesu judisiál ne'ebé la'o hela, ema barak haree hanesan violasaun ba prinsípiu separasaun podér no Konstituisaun;
- Richard Daschbach laiha ligasaun ruma ho Governu, no tentativa atu asosia/liga nia naran ba alegada estratéjia interferénsia iha podér judisiáriu, nu’udar hahalok ne’ebé irresponsavel tebes.
3. Afirmasaun falsa kona-ba substituisaun ba juis sira hotu hosi Tribunál Rekursu
Artigu ne’e hatete katak “juis sira hotu husi Tribunál Rekursu hetan ona substituisaun”. Afirmasaun ida-ne'e tuir faktu laloos no bosok-teen duni. Laiha juis ida maka hetan ezonerasaun ka hasai. Saida maka akontese de’it simplesmente nomeasaun ba Prezidente foun Tribunál Rekursu nian, hafoin titulár anteriór mandatu remata, tuir termu legál no konstitusionál sira ne'ebé vigora.
Aleinde ne’e, eis-prezidente Tribunál Rekursu nian, Dr. Deolindo dos Santos, hetan nomeasaun loron balun de’it molok tomada-de-pose ba prezidente Repúblika foun, ne’ebé, iha tempu ne’ebá, hamosu kestaun lejítima sira kona-ba oportunidade institusionál hosi desizaun ida-ne’e. Iha kontraste, nomeasaun atuál ne’e hala’o tuir dalan regulár no transparente, tuir tranzisaun regulár iha mandatu nia rohan, bazeia ba lejizlasaun ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova no Prezidente Repúblika promulga.
Importante mós atu esklarese katak, maske Tribunál Rekursu provizoriamente ezerse podér sira ne’ebé atribui ba futuru Supremu Tribunál Justisa, maibé la’ós Supremu Tribunál Justisa. Tanba ne'e, regra eleisaun nian ne'ebé prevee ba tribunál ne'ebá la aplika ba nia, liuliu eleisaun interna ba nia prezidente hosi membrus Tribunál ne’e nian.
Durante vijénsia tomak Konstituisaun nian, Prezidente Tribunál Rekursu hotu-hotu hetan nomeasaun hosi Prezidente Repúblika iha momentu ne’ebá, tuir lei haruka. Tanba ne’e, nomeasaun ba atuál Prezidente Tribunál Rekursu tuir prátika institusionál ne’ebé hanesan ne’ebé konsolida ona dezde independénsia Timor-Leste nian.
4. Sitasaun sira hosi paresér sira ne'ebé la identifikadu no juridikamente frajil
Testu temi paresér jurídiku ida ne'ebé alegadamente deklara nomeasaun ba prezidente foun hosi Tribunál Rekursu hanesan inkonstitusional, maibé la indika artigu hosi Konstituisaun ne'ebé maka hetan violasaun. Pelu kontráriu, Lei n. 4/2025, ne'ebé aprova hosi Parlamentu Nasionál no promulga hosi Prezidente Repúblika, estabelese ho klaru katak, bainhira seidauk kria Supremu Tribunál Justisa, Xefe Estadu mak iha kompeténsia atu nomeia Prezidente Tribunál Rekursu, naran katak nia hala'o ona knaar iha majistratura durante pelumenus tinan 20 —Juis Afonso Carmona kumpre tomak rekizitu ne’e, tuir dadus ofisiál ne’ebé publika iha Jornál Repúblika.
Aleinde ne’e, artigu ne'e sujere, lahó aprezenta evidénsia ruma, katak paresér ne'e husu hosi Tribunál Rekursu rasik — alegasaun ida ne'ebé la dokumenta publikamente no ne'ebé, karik loos, sei sai kestionável tebes.
5. Tentativa subar atu hamosu instabilidade
Artigu ne'e temi posibilidade "manifestasaun ka levantamentu populár" iha Loron Restaurasaun Independénsia nian, lahó evidénsia loloos ruma hodi apoia afirmasaun hanesan ne'e. Akuzasaun ida-ne’e la iha responsabilidade no laiha baze faktuál, iha tempu ne’ebé instituisaun timorense sira funsiona ho normál no iha ambiente dame sosiál nian. Laiha sinál ruma kona-ba perturbasaun ruma ba orden públika, no nomeasaun ba Prezidente foun Tribunál Rekursu nian akontese ho kalma, hodi kumpre tomak ba ordenamentu jurídiku.
6. Erru faktuál grave kona-ba data independénsia
Hateten katak Loron Independénsia selebra iha loron 28 fulan-maiu. Informasaun ida-ne’e sala. Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian akontese iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, data ne’ebé ofisialmente konsagra ona iha Konstituisaun no rekoñese nu’udar feriadu nasionál.
7. Kontraditóriu ne'ebé la eziste no fonte sira ne'ebé duvidozu
Expresso afirma katak tenta ona kontakta Governu liuhosi delegasaun iha Bruxelas. La kompriende tansá maka la buka resposta ofisiál hosi entidade governamentál sira iha Dili, ka hosi Prezidénsia Repúblika, ne'ebé mak iha kompeténsia atu nomeia. Fallansu iha kontraditóriu ne'e fó impaktu maka'as ba kredibilidade artigu ne’e.
Artigu ne'e mós uza beibeik fonte anónimu no la klaru — hanesan "fonte judisiál sira", "fonte militár sira", "fonte la ofisiál", ka "figura besik" — lahó esforsu ruma atu verifika ka kontestualiza fonte sira-ne’e. Prátika hanesan ne’e, bainhira la akompaña ho kontrapontu institusionál ka kontraditóriu diretu, sei promove narrativa parsiál no iha tendénsia polítika nomos fó impaktu ba imparsialidade no seriedade konteúdu jornalístiku nian. "fonte la ofisiál"
Konkluzaun
Artigu ne'ebé publika hosi Expresso iha loron 13 fulan-maiu tinan 2025 aprezenta erru faktuál sira, interpretasaun sira ne'ebé iha tendénsia no omisaun sira ne'ebé relevante, ne'ebé prejudika komprensaun públiku nian no hakle’uk persesaun esterna sira kona-ba funsionamentu regulár no lejítimu hosi instituisaun demokrátika sira Timor-Leste nian.
Nomeasaun ba Prezidente foun Tribunál Rekursu nian hala’o tuir lejizlasaun ne’ebé aprova hosi Parlamentu Nasionál, hodi kumpre tomak Konstituisaun no prátika institusionál Timor-Leste nian dezde independénsia.
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste reafirma ninia kompromisu ba legalidade, separasaun podér no independénsia podér judisiál nian, no rejeita kualkér tentativa atu halo instrumentalizasaun polítika ba sistema justisa.
Tanba ne’e, husu ba Expresso atu publika direitu resposta ne’e ho kompletu, ho énfaze hanesan ne’ebé fó ba artigu orijinál, atu nune’e bele mantein ekilíbriu, transparénsia no responsabilidade iha informasaun.
Dili, 14 fulan-maiu 2025
Gabinete Portavós Governu
Prezidénsia Konsellu Ministrus
Repúblika Demokrátika Timor-Leste