Lider Istóriku Kamboja nian Aprezenta Lisaun sira kona-ba Rekonsiliasaun, Dame no Dezenvolvimentu

Edisaun ida kona-ba Série Palestras Prezidensiál, hala’o, ohin, loron 9 fulan-maiu 2025, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Dili, ho partisipasaun hosi Samdech Akka Moha Sena Padei Techo Hun Sen, atuál Prezidente Senadu Reinu Kamboja no eis-Primeiru-Ministru nasaun ne’e nian. Sesaun ne’e modera hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, ho tema “Lisaun sira hosi Samdech Techo Hen Sen: Kamboja nia Viajen hosi Jenosídiu no Pobreza ba Liberdade no Prosperidade”. Eventu ne’e halibur Xefe Estadu no Governu, membrus Ezekutivu, reprezentantes korpu diplomátiku, akadémiku no estudante sira, iha momentu reflesaun ida kona-ba dezafiu hodi harii dame no dezenvolvimentu nasionál iha kontestu pós-konflitu.
Iha abertura sesaun nian, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, subliña katak “Série Palestras Prezidensiais ne’e hanesan inisiativa dedikada ida hodi promove reflesaun, diálogu nakloke no troka ideia transformadora sira”,no hatutan tan katak palestra hirak-ne’e “sai hanesan pontu referénsia ba debate signifikativu kona-ba asuntus ho importánsia nasionál, rejionál no globál”. Nia mós destaka katak "ami fiar katak konversa sira-ne'e sei inspira lider sira jerasaun atuál no futuru nian, desizór polítiku no ema sira ne'ebé halo mudansa hodi forma destinu ita-nia rain nian".
Uainhira simu oradór konvidadu ne’e, Xefe Estadu espresa nia "agradesimentu kle'an" no deklara katak ninia-an " sente onradu tebes" ho Hun Sen nia prezensa "no ho oportunidade atu aprende hosi ninia perkursu no lideransa estraordináriu - lideransa ida ne'ebé orienta ona Kamboja hosi ahu-kadesan konflitu ba dalan dame, estabilidade, kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu ne’ebé sustentável". Nia mós subliña katak “iha nia lideransa, Kamboja mós sai hanesan defensór ida ne’ebé forte no konsistente liu ba Timor-Leste nia aspirasaun atu sai membru plenu direitu ASEAN nian — aspirasaun ida ne’ebé ita fiar katak bele realiza iha tinan ida-ne’e nia rohan”.
Iha nia diskursu, Hun Sen deskreve perkursu pesoál no polítika ida ne'ebé marka ho dezafiu sira ne’ebé boot, hosi rejime Khmer Mean nian ne’ebé aat tebetebes - ne'ebé oho ema Kamboja liu millaun tolu - to'o lidera prosesu dame no rekonstrusaun ida ne'ebé susesu. "Iha tinan 1985, ha’u sai Primeiru-Ministru Kamboja ho de’it tinan 32", nia hateten. Liu tiha tinan rua, “Iha tinan 1987, ha’u identifika no dezenvolve estratéjia pontu lima atu buka pás totál ba ha’u-nia rain, ho konviksaun klara katak, kontinua halo funu sei hanaruk povu nia terus laiha rohan”.
Estratéjia ida-ne'e inklui, entre sira seluk, retira/dada fila tropa vietnamita sira, hala’o eleisaun ne’ebé livre ho observadór internasionál sira, kria governu koligasaun neutru ida, halo repatriamentu voluntáriu ba refujiadu sira no hala’o konferénsia internasionál ida ho apoiu hosi nasaun boot no nasaun viziñu sira. Husi prosesu ida-ne'e mosu Akordu Dame iha Paris iha tinan 1991, ne'ebé permite Kamboja atu estabelese fali relasaun ho komunidade internasionál no adota konstituisaun foun, iha tinan 1993, ne'ebé konsagra monarkia konstitusionál, demokrasia multipartidária no ekonomia merkadu.
“Atu hetan pás totál”, Hun Sen inisia, iha tinan 1996, Polítika Benefísiu ba Malu (Win-Win Policy), abordajen inovadora ida ba rekonsiliasaun ne’ebé permite integra ho dame membrus Khmer Mean nian sein uza violénsia. "Polítika ida-ne’e ho susesu hakotu besik dékada tolu funu sivíl, sein tiru kilat-musan ida", nia destaka, hodi esplika katak susesu ne’e bazeia ba oferta "Garantia Tolu" - protesaun ba moris, kontinuidade funsaun no salvaguarda ba propriedade - hanesan insentivu hodi entrega-an ho voluntária no integrasaun nasionál. “Iha tempu ne’ebá, ha’u la ezije sira atu husik sira-nia kilat. Sira kontinua lori kilat no kaer pozisaun hanesan, maski sira iha Governu Reál nia kontrolu. Ida-ne’e maka xave atu harii konfiansa”, nia hatutan.
Lider Kamboja ne’e subliña katak “justisa loloos maka ‘justisa ba sira ne'ebé lakon sira-nia vida, no pás ba sobrevivente sira no ba sosiedade tomak’”, hafoin kria ona tribunál íbridu internasionál dahuluk hanesan espresaun ida hosi rekonsiliasaun ida-ne'e. Nia mós hateten katak dame ne'ebé dura la'ós de'it presiza hakotu konflitu, maibé mós "unifikasaun nasionál, rekonsiliasaun, justisa sosiál, no dezenvolvimentu sustentável no inkluzivu".
Hun Sen esplika modelu dezenvolvimentu ekonómiku ne'ebé Kamboja tuir, bazeia ba estratéjia tolu tuituir malu: Estratéjia Triángulu (1998–2003), ne’ebé foka ba pasifikasaun, integrasaun rejionál no reforma institusionál sira; Estratéjia Retangulár (2003–2023), ne'ebé foka ba kreximentu ekonómiku, kriasaun empregu, ekuidade no modernizasaun infraestrutura; no Estratéjia Pentagonál ne’ebé la’o daudaun (2023–2028), ne'ebé ho intensaun atu konsolida progresu no atinje objetivu atu halo Kamboja sai nasaun ida ho rendimentu aas iha tinan 2050.
Iha parte ikus husi diskursu, nia destaka lisaun xave tolu hosi esperiénsia Kamboja nian. Ne’ebé dahuluk maka "na’in ba destinu nasaun nian ida maka riku-soin ne’ebé iha valór atu prezerva unidade nasionál ". Lisaun daruak maka valór dame: “funu ida bele fasil atu hahú, maibé atu hakotu funu ne’e, Kamboja presiza lori tempu besik tinan 30”. Tanba ne’e, nia defende katak “Ita tenke haka’as-an atu eduka povu kona-ba valór pás, tanba lahó pás, ita labele ko’alia di’ak kona-ba liafuan ‘direitus umanus, demokrasia, no dezenvolvimentu’”. Lisaun datoluk kona-ba importánsia hosi kultura diálogu no rekonsiliasaun ne'ebé la'o nafatin: "Maski hetan dame, ida-ne’e sei la dura kleur bainhira laiha unifikasaun nasionál, rekonsiliasaun, justisa sosiál, no dezenvolvimentu sustentável no inkluzivu".
Nia konklui nia diskursu hodi espresa esperansa katak nia mensajen sei kontribui ba "kompriensaun ne’ebé kle’an liu kona-ba valór dame no difikuldade sira ne’ebé iha relasaun ho konstrusaun no rekonsiliasaun, no mós difikuldade sira atu garante dame ba tempu naruk, liuliu ba nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela". Nia hatutan: "Ha’u fiar ho laran-tomak katak Kamboja nia esperiénsia iha harii dame no harii nasaun bele kontribui ba harii kultura diálogu no haburas aproximasaun “Win-Win” ida hodi rezolve konflitu sira ne’ebé naruk, ne’ebé maka sai hanesan baze esensiál ida atu hetan solusaun pasífika no harii dame ida ne’ebé jenuinu, dura no inkluzivu".
Hafoin palestra, Hun Sen hetan kondekorasaun ho Grande Kolár Orden Timor-Leste, kondekorasaun Estadu aas liu, ne’ebé atribui husi Prezidente Repúblika, hanesan rekoñesimentu ba nia kontribuisaun hodi hametin relasaun bilaterál no kontinua apoia Timor-Leste nia prosesu adezaun ba ASEAN. Durante nia diskursu, Prezidente José Ramos-Horta hahí Hun Sen nia perkursu, hodi hateten: “Belun doben, ita-boot nia perkursu moris — husi soldadu iha kampu funu to'o Xefe Governu ne’ebé kleur liu iha Kamboja no agora Prezidente Senadu — reprezenta espíritu reziliénsia, lideransa no dedikasaun ne'ebé la nakdoko hodi serbí ita-boot nia povu”.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia diskursu enserramentu eventu ne’e, agradese Hun Sen ba ninia prezensa no hateten katak hanesan “Onra hato’o liafuan ikus nian, hafoin rona tiha palestra ida ho signifikadu boot tebetebes”. Nia rekoñese bainaka nia laran-luak hodi fahe nia reflesaun sira "ho onestidade no klareza" no subliña katak "ita-boot nia liafuan, fó ami buat barak atubele hanoin."
Primeiru-Ministru destaka Hun Sen nia perkursu ne’ebé "lidera ninia povu iha períodu sira ne’ebé difisil no kompleksu tebes iha istória moderna. Husi estragus tanba funu no jenosídiu, ita-boot bele unifika no harii hikas país ne’e." Nia hatutan tan katak "Ami rekoñese ita-nia lideransa ho respeitu boot tebes no ami simu ita nu’udar estadista veteranu ida iha ita-nia rejiaun."
Haree ba paralelizmu entre istória husi nasaun rua nian, nia hanoin hikas katak “Iha Timor-Leste, ami hatene ho di’ak dalan naruk ba rekonstrusaun. Ami mós hatene katak independénsia la’ós rohan husi ami-nia luta — maibé inísiu (ka hun) husi knaar todan boot ba konstrusaun no Estadu.” Nia subliña mós katak “dalan ne’ebé ami liu, la’o ho sakrifísiu oioin” no katak “Ami sadere ba jigante boot sira-nia kabaas. Lider sira hanesan Nicolau Lobato ho Nino Konis Santana; ho mártires timoroan rihun-resin ne’ebé entrega sira-nia vida ba ami-nia liberdade.”
Hanoin ba impaktu rejionál hosi konflitu sira Funu Malirin nian, Primeiru-Ministru observa katak “hanesan ho Timor Leste, Kamboja mós tama uluk ona iha konflitu ne’ebé luan liu ne’e.”
Nia destaka katak Hun Sen "hanesan lider rezisténsia ida ne’ebé luta hodi restaura orden no unifika ninia país. Ita-boot lori povu sees husi períodu ida ne’ebé susar tebetebes; no harii hikas nasaun ida husi baze." Nia subliña katak “ita-boot tenke orgullu ho istória ne’ebé ita-boot haktuir mai ami ohin ne’e – kona-ba oinsá ita utiliza métodus pasífikus hodi hetan pás no rekonsiliasaun nasionál, depois períodu trajédia, divizaun ho jenosídiu.”
Elojia/hahí rezultadu sira ne’ebé alkansa ona, nia hateten katak eis-Primeiru-Ministru Kamboja ne’e "konsolida pás, hakbiit instituisoens estatais, hametin boa governasaun, harii infraestruturas nasionais no dezenvolve ekonomia ida ne’ebé forte", no subliña katak "ne’e la fasil. Ezije lideransa ida ne’ebé firme (ka hamriik-metin) konsistente nafatin iha rekonsiliasaun ho promove ‘kultura diálogu’.”
Xanana Gusmão konsidera katak "Dalan-naruk ne’ebé Kamboja liu ona iha dékada haat ikus ne’e hanesan ezemplu boot ida kona-ba oinsá país ida bele rekupera husi devastasaun (ka destruisaun)" no katak "Ohin, Kamboja la hanesan de’it Estadu ida ho susesu boot — maibé mós haknaar no envolve iha asuntus rejionál no internasionál".
Nia mós refere ba kooperasaun bilaterál, hodi destaka katak “Kamboja kontribui ba diskusoins globais ho klareza no propózitu” no “apoia mós nasaun sira seluk, inklui Timor-Leste, liuhusi kooperasaun prátika, liuliu iha área agrikultura, edukasaun no turizmu.”
Kona-ba prosesu adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN, nia afirma katak "Ne’e la’ós de’it objetivu polítika externa nian. Ne’e hatudu ami-nia identidade, ami-nia diresaun no ami-nia konviksaun katak ami-nia futuru hola parte iha rejiaun ne’ebé ami pretense ba", agradese ba Hun Sen nia apoiu no hodi subliña: "ami-nia povu sei la haluha ita-boot nia apoiu ba ami-nia nasaun."
Ko’alia ba foin-sa'e sira ne'ebé marka prezensa, nia hateten, "ba estudante ho futurus líderes ita-nia país nian — ha’u enkoraja imi atu reflete kle’an kona-ba buat ne’ebé imi rona ona. Lideransa la’ós kona-ba solusoins ne’ebé perfeitas ou rezultadus imediatu. Lideransa maka kona-ba rona no halo diálogu, no lideransa mak hatene katak mudansa lori tempu no progresu sei harii lori tinan barak, la’ós iha loron ida."
Nia hakotu ninia diskursu ho mensajen agradesimentu ida: “Exelénsia obrigadu barak ba ita-nia lideransa no solidariedade. Obrigadu barak tanba fó hanoin ami katak, istória ne’ebé difisil liu mós bele lori esperansa no futuru ne’ebé di’ak liu. No obrigadu barak tanba sai ona hanesan belun di’ak ida ba ami-nia país.”