Selebra Loron Mundiál Liberdade Imprensa iha Timor-Leste

Governu, liuhosi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), iha kolaborasaun ho Konsellu Imprensa, iha loron 3 fulan-maiu tinan 2025, selebra Loron Mundiál Liberdade Imprensa ho marxa komemorativa ida no realiza “Feira Liberdade”, ne’ebé dedikada ho tema “Impaktu husi Intelijénsia Artifisiál ba Liberdade Imprensa”. Inisiativa ne’e hala’o entre rotunda Francisco Xavier do Amaral no Jardín Largo de Lecidere, hodi halibur reprezentantes Governu, instituisaun komunikasaun sosiál sira no sosiedade sivíl, hodi hatudu kompromisu nasionál ida ba liberdade imprensa.
Serimónia ne’e marka prezensa hosi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Loro Dias Ximenes, Prezidente Konsellu Imprensa, Otelio Ote, membru Asosiasaun Jornalista, diretór no editór sira husi órgaun prinsipál komunikasaun sosiál nian iha país ne’e, nune’e mós reprezentantes husi F-FDTL no komunidade jornalístika.
Iha nia intervensaun, Vise-Primeiru-Ministru haktuir katak “jornalista sira mak orienta dezenvolvimentu Timor-Leste nian, hodi lori país ne’e ba mundu no lori mundu mai Timor-Leste”. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál reforsa kompromisu Governu nian hodi garante liberdade espresaun ba ema hotu, inklui profisionál mídia sira, no subliña importánsia prátika jornalístika ida ne’ebé responsavel.
Komemorasaun Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian marka mós ho divulgasaun hosi Índise Mundiál Liberdade Imprensa tinan 2025, ne'ebé elabora hosi organizasaun Reporter Sein Fronteiras, iha ne'ebé Timor-Leste okupa fatin da-39 entre país 180 ne'ebé analiza ona iha nivel mundiál. Maske Timor-Leste tuun, kompara ho tinan 2024, Timor-Leste nafatin hanesan país ida ne’ebé ho klasifikasaun aas iha Sudeste Aziátiku, ho signifikativu liu fali país sira hanesan Tailándia (da-85), Malázia (da-88), Brunei (da-97), Filipina (da-116), Singapura (da-123), Indonézia (da-127), Laos (da-150), Kamboja (da-161), Myanmar (da-169) no Vietname (da-173). Importante mós atu nota katak iha Ázia tomak, iha de’it nasaun rua, Taiwan (da-24) no Arménia (da-34), ne’ebé hetan klasifikasaun aas liu Timor-Leste iha Índise Mundiál kona-ba Liberdade Imprensa.
Iha ámbitu Komunidade País Lian Portugés (CPLP, sigla iha lian portugés), Timor-Leste okupa pozisaun datoluk, hafoin Portugál (da-8) no Cabo Verde (da-30), no tuirmai husi Brazil iha pozisaun (da-63), Angola (da-100), Mosambike (da-101), Giné-Bissau (da-110) no Giné Ekuatoriál (da-118), nune’e reforsa Timor-Leste nia reputasaun nu’udar nasaun joven demokrátiku ida ne’ebé valoriza liberdade espresaun no papél imprensa nian hodi hametin sidadania no governasaun ne’ebé demokrátika.