Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Reprezenta Timor-Leste iha Painél Ministeriál Forum Globál UNESCO nian Kontra Rasizmu no Diskriminasaun

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, partisipa iha Painél Ministeriál Forum Globál UNESCO nian ba edisaun da-4 Kontra Rasizmu no Diskriminasaun, ne'ebé hala'o iha loron 10 fulan-dezembru tinan 2024, iha Sentru Internasionál Konvensoins Barcelona nian. Eventu ida-ne'e halibur reprezentantes nivel altu nian hodi promove "Aliansa Globál Kontra Rasizmu no Diskriminasaun", iha ne'ebé destaka nesesidade ba asaun kolaborativu sira hodi harii futuru ida livre hosi rasizmu no diskriminasaun.
Iha painél ne’e, kompostu hosi membru Governu sira hosi nasaun oioin, Ministra Verónica das Dores destaka esforsus Timor-Leste nian iha kombate rasizmu no diskriminasaun, hodi subliña katak Konstituisaun Timor-Leste nian konsagra prinsípiu igualdade no respeitu ba direitus umanus. “Rekoñese totalmente impaktu husi kolonizasaun tinan atus ba atus no nasaun ida iha situasaun pós-konflitu, Timor-Leste garante katak nia Konstituisaun rasik prevee rekoñesimentu aas liu ba direitus umanus, iha ne’ebé defende respeitu ba valór sira no dignidade”, hatete Ministra.
Ministra destaka mós lejizlasaun no inisiativa konkreta sira ne’ebé Governu Timor-Leste promove, hanesan Lei kona-ba Protesaun ba Labarik no Joven sira ne’ebé iha Perigu laran, Lei Kontra Violénsia no Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia. Nia mós subliña papél fundamentál hosi kampaña públika sira hodi hasa’e konxiénsia kona-ba forma oioin hosi prekonseitu no asédiu ne'ebé bele hamosu krime sira rasizmu no diskriminasaun nian. “Ami rekomenda hodi hala’o kampaña públika kona-ba tipu prekonseitu, asédiu no intimidasaun oioin ne’ebé bele hamosu krime rasizmu no diskriminasaun nian”, nia hatete.
Iha ámbitu hosi planu estratéjiku nasionál, Ministra reforsa katak “Governu Timor-Leste, iha ninia planu estratéjiku sira ba dezenvolvimentu, tau ema iha sentru ninia dezenvolvimentu, pro-povu no pro-kiak, pro-marjinalizadu no ida-ne’e durante ne’e sentrál ba prioridade no orsamentu Governu atuál nian”. Durante nia diskursu, nia husu atu forma aliansa estratéjiku globál sira, ne'ebé envolve Governus no parseirus hodi rezolve kauza abut sira hosi rasizmu no diskriminasaun no minimiza sira-nia konsekuénsia negativu sira.
Ministra mós hato’o importánsia atu fahe istória susesu no esperiénsia atu ultrapasa dezafiu hirak ne’e iha ámbitu hosi enkontru ida-ne’e. “Enkontru anuál UNESCO nian ida-ne’e tenke sai hanesan plataforma hodi fahe istória susesu sira, kona-ba oinsá nasaun ida-idak ultrapasa dezafiu rasizmu no diskriminasaun nian no rekoñese natureza oioin hosi rasizmu no diskriminasaun”, nia subliña.
Timor-Leste nia partisipasaun iha eventu internasionál ida-ne’e reflete kompromisu nasaun nian ba valores universais igualdade, dignidade no respeitu ba direitus umanus, no mós Governu nia papél hodi promove sosiedade ida ne’ebé inkluzivu no justu liu. Iha nia diskursu nia rohan, Ministra agradese ba UNESCO nia konvite no destaka importánsia hosi eventu sira hanesan ida-ne'e hodi reforsa kolaborasaun globál hasoru rasizmu no diskriminasaun.
Partisipa mós iha painél ida-ne'e maka Ministra Estadu ba Juventude no Labarik Albánia, Bora Muzhaqi, Vise-Ministru Asosiadu ba Empregu no Dezenvolvimentu Sosiál Kanadá, Andrew Brown, Ministru Direitus Umanus no Minorias Montenegro, Fatmir Gjeka, Vise-Ministru Dezenvolvimentu Sosiál Panamá, Ricardo Landero, Sekretária Estadu ba Igualdade no Kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru España nian, Aina Calvo Sastre.