Sorumutu Konsellu Ministru ha loron 5 fulan-Novembru tinan 2013

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, Loron 5 Fulan Novembru Tinan 2013

Sorumutu Konsellu Ministru ha loron 5 fulan-Novembru tinan 2013

Governu hala’o sorumutu iha loron Tersa ne’e, loron 5 fulan Novembru tinan 2013, iha sala sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu Dili no aprova ona:

1. Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Jurídiku Parseria Públiku-Privada sira

Dekretu-Lei n.o 42/2002, loron 7 fulan Setembru, estabelese kuadru lejizlativu ida ne’ebé mak define ona rejime jurídiku kona-ba akordu sira entre Estadu no entidade privada sira (parseria públiku-privada sira).

Liuhusi akordu sira ne’e,parseiru privadu sira tenke asegura konstrusaun no ezekusaun projetu infraestrutura sira. Maske nune’e,dezeñu, operasaun no manutensaun infraestrutura sira bele sai mós hanesan objetu aprovizionamentu nian liuhusi modalidade parseria públiku-privada sira, hodi bele permite hetan efisiénsia iha prestasaun servisu sira.

Nune’e, diploma ida ne’e mai estabelese kuadru ida ne’ebé permite entidade ida husi setór públiku no ida husi parseiru privadu sai hanesan parte sira iha akordu parserira públiku-privada ho objetivu atu hala’o atividade ida ka liu-tán kona-ba dezeñu, konstrusaun, operasaun no manutensaun infraestrutura, nune’e bele promove kriasaun no dezenvolvimentu infraestrutura públika sira no mós ba prestasaun servisu hirak ne’ebé mak iha relasaun ba infraestrutura sira ne’e.

2. Dekretu-Lei kona-ba Komisaun Koordenasaun Interministeriál no Grupu Servisu Tékniku Interministeriál Dezenvolvimentu Lokál nian

Komisaun Koordenasaun Interministeriál no Grupu Servisu Tékniku Interministeriál Dezenvolvimentu Lokál nian harii iha tinan 2012 ho objetivu boot atu koordena no armoniza atividade dezenvolvimentu lokál oinoin, maka hanesan Planeamentu Dezenvolvimentu Integradu Distritál (PDID) no Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS).

Iha kontestu dezenvolvimentu lokál ne’ebé Governu dinamiza iha tinan hirak ikus ne’e, importante atu mantein no regulamenta estatutu husi komisaun hirak ne’e atu garante kontinuidade husi servisu sira ne’ebé dezenvolve tiha ona, iha nivel polítiku no mós iha nível tékniku.

3. Empréstimu husi ADB ba dezenvolvimentu Projetu Hadi’a Setór Rede Estrada nian (Road Network Upgrading Sector Project)

Konsellu Ministru aprova ona kontratasaun empréstimu ida husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (Asian Development Bank -ADB) atu dezenvolve Projetu Hadi’a Setór Rede Estrada nian, nu’udar prevee ona iha Programa V Governu Konstitusionál no iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian. Projetu plurianuál ida ne’e, haree liuliu bá konstrusaun estrada ne’ebé liga Manatutu no Natarbora no dalan ne’ebé halo ligasaun ba Laklubar, hadi’a estrada nasionál sira seluk hamutuk kilometru 30; dezeñu estrada nasionál hamutuk kilómetru 170 (Baukau-Lospalus, Baukau-Vikeke); no apoiu iha preparasaun no Implementasaun Planu Asaun Seguransa Estrada nian ida. Projetu ida ne’e bele hahú ona iha tinan oin no remata iha tinan 2017.

4. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Lei Orgánika Ministériu Agrikultura no Peska

Tuir Orgánika Governu Konstitusionál V nian, Ministériu Agrikultura no Peska maka sai hanesan responsável ba konsepsaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé aprova iha Konsellu Ministru, ba área agrikultura, floresta, pekuária no peska.

Ho objetivu atu hatán ba opsaun boot sira kona-ba polítika hirak ne’ebé estabelese ona tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, diploma ida ne’e reformula estrutura no kompeténsia sira Ministériu Agrikultura no Peska nian, hodi fó ba nia meiu sira ne’ebé maka bele aumenta ekuidade, efikásia no efisiénsia husi nia servisu sira, atubele atinje seguransa ai-han no hamosu kreximentu ekonómiku nasionál.

5. Projetu Tasi Mane

Hafoin análize ida kona-ba rezultadu husi konkursu sira ba projetu sira ne’ebé iha relasaun ho Tasi Mane, ne’ebé mak Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (KNA) aprezenta, Konsellu Ministru aprova ona rekomendasaun husi KNA, hodi fó kontratu ba harii Aeroportu Suai nian ba empreza PT.Waskita Karya.

Konsellu Ministru mós avalia ona, rezultadu husi avaliasaun pré-kualifikasaun ba design no konstrusaun Baze Apoiu Lojístiku Suai nian, no aprova ona kandidatura empreza lima husi empreza 15 ne’ebé konkore ba projetu ne’e. Empreza hirak ne’ebé hetan selesaun maka hanesan: Essar Project (India) Ltd, Afcons Infrastruture Ltd., Konsósiu HDEC-HEC-AMCO, Konsórsiu BAM International-Van Oord Dredging-Marine Contractor-Wijaya Karya no Konsórsiu Construtora San Jose S.A.-Tecnicas Reunidas S.A..

Konsellu Ministru halo ona mós análize kona-ba:

1. Projetu konstrusaun otél luxu ida iha Dili

Empreza Permata Kusuma Jaya, Lda  aprezenta ona ba Governu projetu konstrusaun Otél fitun lima iha Kaikoli, ho andar rua-nulu resin neen. Projetu ambisiozu ida ne’e hakarak koloka Timor-Leste hanesan posibilidade turizmu no negósiu nian ida iha rejiaun ne’e, no sei fó servisu ba populasaun lokál.

   Ba leten