Komemorasaun Aniversáriu FALINTIL nian ba da-38

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 29 Fulan Agostu Tinan 2013

Komemorasaun Aniversáriu FALINTIL nian ba da-38

Bainhira bandeira Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian hasa’e ona iha tuku-5 dadeer loron 20 fulan-Agostu nian, iha serimónia ida iha Betano, hahú mós komemorasaun ofisiál Aniversáriu FALINTIL nian ba da-38.

Komemorasaun loron istóriku Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian hala’o iha país nia laran tomak ho omenajen ne’ebé mak Povu hato’o ba erói sira ne’ebé defende Timor-Leste atubele sai nasaun independente.

Selebrasaun boot tolu maka hala’o iha Betano, iha distritu Manufahi: Selebrasaun Aniversáriu ba da-38, Serimónia Dezmobilizasaun no Rekoñesimentu ba Kombatente Rezisténsia Armada no inaugurasaun Sentrál Elétrika Betano nian.

Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Parlamentu Nasionál, membru Parlamentu Nasionál sira, Prezidente Tribunál Rekursu, Komandante F-FDTL, membru Korpu Diplomátiku sira no ilustre konvidadu nasionál no internasionál sira barak maka hamutuk ho F-FDTL no PNTL, governu lokál, autoridade lokál sira  no populasaun distritu Manufahi ne’ebé halibur iha biban importante ne’e.

Estadu Timor-Leste iha programa ida hodi rekoñese, dezmobiliza no fó apoiu finanseiru ba eis-Kombatente Libertasaun Nasionál nian sira. Serimónia ne’ebé hala’o iha Betano hanesan Dezmobilizasaun Daruak, ne’ebé ida dahuluk hala’o iha tinan 2011. Tuir Dekretu-Lei n.u 37/2011, serimónia sira ne’e sei iha ninia kontinuasaun tuir faze ida-idak nian, hodi fó liu prioridade ba sira ne’ebé partisipa iha luta libertasaun tinan barakliu. Iha Betano, kombatente na’in-219 hetan omenajen no dezmobilizasaun iha “serimónia ofisiál ida, públika no solene”, ne’ebé inklui aprezentasaun uniforme, bivake (xapeo) no atribuisaun patente sira, medalla komemorativa no diploma onra nian sira.

Prezidente Repúblika, iha ninia diskursu, fó saudasaun ba ema sira ne’ebé partisipa iha frente rezisténsia hotu-hotu, Armada, Klandestina no Diplomátika, “nunka kole atu servisu hodi harii nasaun foun ida ne’e”. Taur Matan Ruak agradese ba kombatente sira “ba sira ninia saran-an tomak ba luta no sira nia determinasaun firme iha sira nia ideál ba liberdade no prosperidade Nasaun nian”, hodi deklara katak Povu timoroan “ohin loron tenke hatudu nafatin sira ninia determinasaun hanesan uluk iha luta ba dezenvolvimentu ita-nia país nian, nu’udar sira halo ona durante ita-nia luta ba libertasaun”.

Hafoin remata tiha Serimónia Dezmobilizasaun, ne’ebé inklui ho desfile ida, han-meiudia no hatun bandeira, hahú kedan serimónia Inaugurasaun Sentrál Elétrika Betano nian. Sentrál Betano nu’udar sentrál boot daruak nian, maibé nia mak bootliu fali sentrál elétrika foun rua seluk, ne’ebé maka sai hanesan Projetu Nasionál Eletrifikasaun nian. Sentrál Elétrika Betano nian iha kapasidade 136 MW parabele prodús enerjia elétrika, enkuantu sentrál Hera nian iha kapasidade parabele prodús 120 MW.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=8711