Auditoria fiskál Timor-Leste nian aliña metin ho polítika globál hosi G7 no Austrália nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 23 Fulan Agostu Tinan 2013

Auditoria fiskál Timor-Leste nian aliña metin ho polítika globál hosi G7 no Austrália nian


Chevron no Conoco Phillips, empreza rua ne’e hanesan empreza multinasionál rekursu naturál nian, prepara-an hela ba disputa ida hasoru pagamentu impostu ne’ebé mak sei atraza, juru no koima (multa), ne’ebé sei hala’o iha fulan ne’e nia laran. Chevron haksesuk-malu ho Servisu Impostu autralianu sira nian, liu dollár amerikanu millaun $268 iha impostu, juru no koima sira, bainhira iha tempu ne’e Conoco Phillips mós haksesuk malu ho Timor-Leste montante ida ne’ebé hanesan iha likidasaun ba impostu hirak ne’ebé atraza, juru no koima sira, hafoin hala’o tiha auditoria ida ne’ebé naruk hosi Diresaun Nasionál Reseita Petrolífera nian. Kazu rua hotu mak hanesan ezemplu foun ida husi esforsu globál, husi nasaun sira G7 no husi Governu sira seluk nian iha kontinente hotu-hotu, atu hodi mantein empreza multinasionál sira nu’udar responsável ba sira ninia obrigasaun fiskál sira.

Chris Jordan, Komisáriu foun ba Impostu Austrália nian, hateten iha ninia entrevista ba The Australian Financial Review: “Empreza sira sei hatene katak tempu muda ona – sira hetan períodu ida di’ak maibé tenke hahú selu ona impostu sira ne’ebé mak sira manan osan”. “Chris Jordan kompromete-an atu kontrola empreza multinasionál iha sira ninia tranzasaun offshore nian sira, liuliu iha presu transferénsia nian, nune’e mós atu fó presaun ba empreza sira kona-ba sira nia prátika minimizasaun impostu nian sira. Chris Jordan lori ona ninia omólogu sira husi mundu tomak atu servisu hamutuk besik liután no atu fahe informasaun ba malu. Timor-Leste haksolok ho apelu ba asaun husi Komisáriu ba Impostu australianu nian, ne’ebé mak foin simu nomeasaun ne’e. Hafoin hala’o tiha tentativa iha tinan neen nia laran ne’ebé mak la iha rezultadu, ne’ebé mak Timor-Leste tenta halo akordu fahe informasaun ba malu nian ho Austrália kona-ba kontribuinte komún sira iha Tasi Timór, klima foun ida ne’e, bele hadi’a lailais tebes ba esforsu hamutuk kona-ba kobransa no kumprimentu ba iha hanoin ida ba prazu ne’ebé naruk.

Misaun atu mantein empreza rekursu naturál nian sira hanesan Chevron no Conoco Phillips, hanesan mós ho empreza internasionál boot sira seluk, Sony no Google, ne’ebé mak responsabiliza ba sira nia obrigasaun fiskál sira, halo parte hosi esforsu globál ida ne’ebé G7 lansa tiha ona iha fulan Maiu tinan 2013. Grupu husi nasaun 7 (Estadus Unidus Amérika nian, Alemaña, Japaun, Reinu Unidu, Itália, Fransa no Kanadá) konkorda kona-ba nesesidade atu iha regra internasionál sira ne’ebé maka’as hodi previne empreza sira atu poupa iha impostu, hodi hatudu sira nia haka’as- an ba iha mundu tomak atu evita fraude fiskál, ne’ebé impede Governu sira atu simu osan biliaun dolár hirak ne’e.

Ministru Tezouru Reinu Unidu nian, George Osborne, hateten “Importante tebes katak empreza no partikulár sira tenki selu sira nia impostu, laós  importante de’it ba kontribunite britániku sira maibé mós ba país barak ne’ebé iha hela dezenvolvimentu.

Agio Pereira, Porta-Voz ba Governu Konstitusionál da-V, hateten “Timor-Leste país foun no ami ninia instituisaun sira mós sei nurak hela, Governu mak sei kontinua kumpri ninia obrigasaun ba Povu Timor-Leste, no ida ne’e halo parte, hanesan funsaun normál husi Governu hotu-hotu, atu hala’o nafatin auditoria sira hodi garante katak obrigasaun fiskál sira kumpri duni. Timor-Leste tenik dala ida tan katak, ami ninia Governu firme nafatin hodi tuir objetivu globál G7 nian no ami ansiozu ba kuadru ida komún, ba tempu naruk no maka’as tebtebes, atuhodi fahe informasaun ho lideransa husi Chris Jordan, Komisáriu foun kona-ba impostu sira Austrália nian”.

 

 

 

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=8686