Kompañia Nasionál Petróleu Timor-leste nian, hahú nia esplorasaun dahuluk

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Díli, Loron 24 Fulan Abril Tinan 2013

Kompañia Nasionál Petróleu Timor-leste nian, hahú nia esplorasaun dahuluk

Kompañia Nasionál Petróleu Timor Leste nian, TIMOR GAP E.P., ne’ebé mak harii foin lalais ne’e, asina ona ninia kontratu dahuluk kona-ba fahe produsaun, nune’e Timor-Leste bele hola parte direta iha esplorasaun no dezenvolvimentu hamutuk ba dala uluk, iha rekursu sira petróleu no gás nian iha Tasi Timor.

Iha loron 13 fulan Abríl tinan 2013, liuhusi TIMOR GAP PSC 11-106, Unipesoal, Lda, subsidiária ba ida ne’ebé maka nia sai hanesan detentora tomak, kompaña nasionál petróleu asina ona Kontratu Fahe Produsaun nian ida ho nia belun sira ENI no INPEX, atu esplora Área Dezenvolvimentu Petrolíferu Konjuntu ADPC 11-106. Área kontratu ne’e nian lokaliza maiozumenus iha kilómetru 240 husi Súl Dili nian no kilómetru 500 husi Norueste Darwin nian, hodi kobre área ida hamutuk Km2 662 besik kampu produsaun minarai nian iha tasi laran, Kitan. Kontratu Partilla Produsaun nian estabelese akordu entre parseiru negósiu hamutuk nian (Joint Venture Partners) ho reguladór ofisiál ba área Dezenvolvimentu Petrolíferu Konjuntu nian, ka Autoridade Nasionál Petróleu (ANP).

Iha servisu hamutuk ne,e , ENI iha kuota ida hamutuk porsentu 40.53% no sai hanesan operadora, INPEX Offshore Timor-Leste, Ltd. iha kuota ida hamutuk 35.47% no TIMOR GAP PSC 11-106, Unipesoal, Ltd. Iha pursentu 24%. Belun sira ne’e sei fura posu esplorasaun nian rua durante tinan rua uluk nia laran no bele hili posu kontijente rua.

Kontratu ne’e reflete fiar maka’as ida iha lideransa Timor-Leste nian, klima polítiku ida ne’ebé estável no ambiente ida ne’ebé bele dada investimentu sira, ho operadora sira, inklui ENI no INPEX, ne’ebé maka hala’o servisu hamutuk . Belun foun sira Timor-Leste nian iha projetu dahuluk ba Timor Gap ne’e hala’o tuir polítika prinsipál tolu Governu nian iha setór mina rai ne’ebé mak bazeia ba prinsípiu sira partisipasaun no benifísiu másimu, no diversifikasaun.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Alfredo Pires afirma katak, partisipasaun direta ne’e hanesan “modifikadór ida ba regra jogu nian sira” ba nasaun Timor-Leste, no nia esplika katak kuota porsentu 24% mak, iha tempu ne’ebé hanesan, sai nu’udar pasu di’ak ida ba kapasidade Kompañia Nasionál Petróleu no valór simbóliku ida ba timoroan barak tanba sai hanesan sinál ba luta tinan barak ne’ebé maka Timor-Leste halo ba nia libertasaun. Ministru ne’e subliña tan katak liutiha tinan 400 iha kolonialista nia ukun no tinan 24 iha okupasaun nia laran, partisipasaun direta husi Timor-Leste iha esplorasaun no dezenvolvimentu rekursu naturál sira nian iha Tasi Timor hanesan buat ida ne’ebé maka hein kleur ona.

Objetivu Timor Gap nian mak atu atua hodi Estadu Timor nia naran hala’o negósiu iha setór mina rai no gás inklui mós hala’o atividade sira iha rai no iha tasi laran iha ámbitu nasionál no internasionál.

Portavós Governu Konstitusionál V nian, Ágio Pereira, konsidera katak negósiu foun ne’e sai nu’udar momentu orgullu nian ida ne’ebé boot tebes ba Timor-Leste tanba ita bele partisipa direta ba dala uluk iha esplorasaun no dezenvolvimentu rekursu sira mina rai no gásnian  iha área Dezenvolvimentu Petrolíferu Konjuntu no ita bele la’o ba oin ho ita nia misaun atu asegura partisipasaun másima no benifísiu másimu ba ita nia povu.

   Ba leten