Governu no Komunidade halo akordu kona-ba propriedade ba Baze Fornesimentu Suai nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Díli, Loron 22 Fulan Abril Tinan 2013

Governu no Komunidade halo akordu kona-ba propriedade ba Baze Fornesimentu Suai nian

 

Iha loron 11 fulan Abríl, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no Ministru Petróleo no Rekursu Minerál, Alfredo Pires, hala’o sorumutu hó líder komunitáriu sira no membru sira husi suku Kamanasa, distritu Kovalima nian, liuhusi serimónia selebrasaun ida ne’ebé hala’o atu fó propriedade (rai) atu harii Baze Fornesimentu Suai nian.

Akordu ne’e halo hafoin hala’o tiha prosesu konsulta ho komunidade lokál sira, iha tinan barak nia laran, no fó sasin husi komprimisu Governu nian atu ekilibra ninia polítika investimentu ho prekupasaun ida ne’ebé loloos kona-ba populasaun lokál nia moris di’ak no mós ba ninia ambiente.

Iha akordu ida ne’e, populasaun lokál fó rai ektár 1.113 (rihun ida atus ida sanulu resin tolu) atu halo dezenvolvimentu. Baze Fornesimentu Suai nian no Parke Industriál sei hahú harii daudaun ona, iha fatin ne’e, sei hahú husi faze konstrusaun nian dahuluk husi faze tolu ne’bé iha. Iha faze dahuluk nian, sei hala’o durante períodu fulan 18 to’o 24 nia laran, konstrusaun ne’e sei haree uluk nana’in ba preparasaun baze apoiu nian ba indústria minarai no gás. Ida ne’e sei inklui mós konstrusaun hirak hanesan, quebra-mar ida (muru atu hapara forsa laloran tasi nian), pontão ida (konstrusaun ida tama liu ba tasi laran atu ró-ahi sira bele atraka ba), blocos de escritório (uma servisu fatin nian), armazém, tanke atu armazena líkidu, pátiu nakloke ida no baze apoiu ki’ik ida. Faze sira seluk sei fó atensaun atu haluan instalasaun portu nian ne’ebé sei loke Kosta Sul ba oportunidade ekonómika lubuk ida.

Alende benefísiu hirak ne’ebé mak sei mai hanesan fó servisu ba populasaun lokál, durante faze konstrusaun no faze operasionál, proprietáriu (rai na’in) sira tenke simu rekonpensa ho kuota ida porsentu 10% husi lukru projetu nian. Valór ida ne’e bele dehan boot liu husi valór ida ne’ebé fó ona ba rai na’in sira husi nasaun sira seluk nian, inklui Austrália.

Baze Fornesimentu Suai nian sei sai hanesan baze apoiu lojístiku fundamentál ba atividade produsaun minarai nian iha rai-maran (onshore) no iha tasi klaran (offshore) no esplorasaun gás nian no halo parte projetu Tasi-Mane, ne’ebé estabelese ona hodi dezenvolve zona Sul Timor-Leste nian. Projetu ida ne’e planeadu ona, atu reforsa rekursu minarai no gás Timor-Leste nian, atu nune’e bele fó benefísiu boot liután ba ninia povu.

Portavós Governu Konstitusionál V, Ministru Agio Pereira, hatete katak, “Governu konsidera pozitivu duni entrega rai iha Suku Kamanasa ba konstrusaun Baze Fornesimentu Suai nian. Prosesu ne’e hatudu katak nesesidade husi parte hirak ne’ebé iha interese, bele hetan ekilíbriu liuhusi prosesu konsulta nian ida. Hakat  importante ida ne’e hanesan hakat ida ba futuru dezenvolvimentu Kosta Sul nian ba tempu oin mai nian no sei fó fila-fali benefísiu ba komunidade lokál sira no ba povu Timor-Leste en jerál”.

   Ba leten