Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministru loron 10 fulan Dezembru tinan 2012

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

............................................................................................................................

Díli, Loron 10 Fulan Dezembru Tinan 2012

Komunikadu Imprensa

Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministru loron 10 fulan Dezembru tinan 2012

Governu Konstitusionál V hala’o sorumutu iha loron 10 fulan Dezembru tinan 2012, iha sala sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu Dili no aprova ona:

1. Proposta lei ne’ebé mak aprova Orsamentu Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba tinan 2013

Governu Konstitusionál V sei kontinua programa susesu sira ne’ebé maka hahú tiha ona hosi Governu anteriór ne’ebé prontu ona atuhodi transforma Timor-Leste  to’o tinan 2030, ba país ida ne’ebé ho rendimentu médiu-altu, ho populasaun saudável no matenek ne’ebé maka hela iha klima seguru ida. Programa Governu Konstitusionál V define polítika sira hodi konkretiza objetivu ne’e no proposta OJE agora ne’ebé iha previzaun ba dotasaun orsamentál  ne’ebé presiza hodi finansia polítika sira ne’e no fó desizaun iha tinan oin mai.

Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2013  ne’ebé tau hamutuk reseita no despeza Estadu Timor-Leste nian hotu-hotu no kobre periódu ne’ebé kompostu husi loron 1 fulan Janeiru tinan 2013 no loron 31 fulan Dezembru tinan 2013. Totál estimadu reseita husi fontes sira hotu (petrolífera, naun petrolífera, verba husi parseiru dezenvolvimentu no reseita naun fiskál) OJE nian ba periódu ne’e maka milaun $2.2987,8 dolar norte- amerikanu. Dotasaun orsamentál sira iha dolar norte-amerikanu maka hanesan tuir maine’e:

1 – Milaun $160.257dolar ba saláriu no vensimentu;

2 – Milaun $461.744 dolar ba beins no servisu, ne’ebé milaun $ 42,448 sei hatán ba Fundu Dzenvolvimentu Kapitál Umanu nian;

3 – Milaun $236.473 ba Transferénsia Públika;

4 – Milaun $47.150 ba Kapitál Menór;

5 – Milaun $ 891.895 ba Kapitál Dezenvolvimentu, ne’ebé milaun $752.877 pertense ba Fundu infra-estrutura.

Total despeza OJE ba tinan 2013 milaun $1.797,519 dolár norte-amerikanu. La inklui servisu no fundu autónomo sira, fundu espesiál no impréstimu, totál dotasaun ba orsamentu maka hanesan milaun $862.047 dolár norte-amerikanu.

Fundu infra-estrutura (ho dotasaun orsamentál milaun $752.877 dolar inklui impréstimu) sei kontinua ajuda Governu ba konstrusaun infra-estrutura Timor-Leste nian no sai instrumentu úniku ida ne’ebé maka permite halo kontratu plurianuál ho forma ida seguru, efisiente no transparente. Saldu tranzitadu husi tinan 2012, tuir lei maka milaun $444.351 dolar.

Fundu  Dezenvolvimentu  Kapital Umanu  ( ho dotasaun orsamental  ida   USD  Milaun 42,448 ne’ebé Dólar  Milaun $8,549  korresponde  ba  saldu  tranzitadu  husi  tinan  2012,  tuir lei  ) permite atu asegura  forma  finansiamentu  ida  ba projetu plurianuál ho formasaun rekursu umanu, hodi aumenta kapasidade no formasaun profisionál iha setór estratéjiku dezenvolvimentu nian sira, maka hanesan: justisa  saúde,  infra-estrutura, agrikultura, turizmu, jestaun  petrolífera  no finanseira,no seluk tan.

Ho  baze ba artigu 20˚  Lei  n˚ 13/2009, fulan Outubru, kona-ba Orsamentu no jestaun finanseira no ba iha lei n˚ 13/2011, 21 Fevereiru, kona-ba Rejime Dívida Públika, Governu aprezenta ba Parlamentu Nasional proposta ida ho limite máximu ne’ebé  iha autorizasaun hodi hetan empréstimu sira, ne’ebé tuir  obrigasaun legál tenke destina de’it ba konstrusaun infra-estrutura estratéjika atuhodi halo dezenvolvimentu ba país.

2. Rezolusaun Governu nian kona-ba proibisaun faan no uza materiál pirotékniku

Uzas sasán sira pirotékniku (painxón, vela, bomba karvanál nian, fogete no estaliñu sira ) ne’e situasaun ida ne’ebé maka mosu daudaun no maka’as tebes.

Faan sasán hirak ne’e hala’o tuir autoridade kompetente sira nia hakarak no hatudu perigu ida boot  ba  populasaun no liuliu ba  labarik kikoan sira.

Faan, lori, sunu no uza materiál hirak ne’e bele provoka asidente grave ba ema,  bainhira hala’o husi ema beik sira.

Ida ne’e Estadu nia devér atu garante hakmatek ba ema hotu, hala’o kna’ar sidadaun sira nian ho di’ak,  mantein órden, protesaun ba ema no sasán sira sidadaun hotu-hotu nian, Governu rezolve hodi bandu faan, lori no uza, liuhusi kualkuer forma, materiál pirotékniku no sira ne’ebé halo rasik ho liman(painxón, vela, bomba karnavál nian, fogete no estaliñu sira) to’o  hetan aprovasaun ba regulamentu atu hodi haree kona-ba hahalok ida ne’e.

Maibé, bele permite uza materiál pirotékniku hirak ne’e iha festa no serimónia sira, iha fatin no oras maka determina tiha ona, liuhusi profisionál sira ne’ebé maka hatene kona-ba sasán hirak ne’e no iha lisensa husi membru Governu ne’ebé responsável ba área Seguransa no Komérsiu.

3.  Dekretu-Lei ne’ebé aprova pagamentu estraordináriu ba fulan ida saláriu  báziku ba setór públiku

Diploma ida ne’e aprova pagamentu estraordináriu saláriu  báziku fulan ida ba  dirijente Funsaun Públika, ba sira hateten iha  artigu 2˚ no ba funsionáriu  ho ajente sira, maske sei hanesan temporáriu, kontratadu ne’ebé pelumenus iha ona tinan ida iha data pagamentu ne’ebé defini tiha ona husi Dekretu-Lei  ida ne’e.

Medida  ida ne’e  justu maske ho karákter exepsional, no  mosu nu’udar rekoñesimentu ba  servisu ne’ebé maka hala’o husi funsionáriu Estadu nian, atu hodi  insentiva nia dezempeñu.

   Ba leten